Božo Petrov, Slaven Dobrović i Josip Katalinić danas su posjetili Koprivnicu kako bi komentirali stanje na odlagalištu otpada Piškornica i dali svoje sugestije o gospodarenju otpadom. Mostovcima se pridružio i koprivnički aktivist Siniša Bosanac, koji godinama govori o toj temi.
Njihov je zaključak kako su veliki centri za gospodarenje otpadom, kao što se planira graditi na Piškornici, nepotrebni i štetni te da su kontradiktorni recikliranju, ponovnoj uporabi i ostalim elementima kružnog gospodarstva.
– U Koprivnici smo zato što se baš na Piškornici može vidjeti sav apsurd velikih centara za gospodarenje otpadom. Možemo vidjeti da se hrvatska politika gospodarenja otpadom vraća na stare projekte, ekonomski i ekološki loše. Sad se još spominju i spalionice pored tvornice dječje hrane, mislim da to govori dovoljno. Most je dao opciju da otpad nije smeće, nego resurs, koji se mora razdvajati i iz kojeg se mogu steći financijska sredstva i dobitak. S druge strane, imate mogućnost spaliti otpad, onečistiti okoliš i prouzročiti i ekološku i materijalnu štetu. To dovoljno govori o apsurdnosti takvog smjera – uvjeren je Petrov.
Smatra da se veliki centri grade zato što razne interesne skupine u tome vide korist za sebe, a ne gledaju održivi razvoj Hrvatske. Istaknuo je da Zero waste deklaracija potpisana 2015. godine mora biti jedini smjer za dobivanje zelene, čiste i održive Hrvatske.
Bivši saborski zastupnik Mosta i član udruge Krizni eko stožer Marišćine Josip Katalinić naveo je primjer Centra Marišćina kao onoga što će se dogoditi i ako se sličan centar izgradi na Piškornici.
– Živim u blizini Marišćine i već se pet godina borimo protiv tog koncepta. U Hrvatskoj imamo otvoreni rat između dvaju velikih koncepata, jednog baziranog na velikim županijskim centrima koji žele skupljati i spaljivati otpad i drugog, prema kojemu se korisne sirovine iz otpada prikupljaju i vraćaju u proizvodni ciklus, odnosno recikliraju. Taj drugi put je temelj kružnog gospodarstva prema kojemu je Europska unija krenula prije deset godina. Ovo nije naš hir, govorimo o održivosti planeta Zemlje – upozorio je Katalinić.
Siniša Bosanac istaknuo je kako je dvije godine bio izložen pritiscima i tužbama zbog Piškornice.
– Odlagalište je prilika za bogaćenje jer je takvim ljudima dano na upravljanje dvije milijarde kuna, koliko je predviđeno za Regionalne centre za gospodarenje otpadom – rekao je Bosanac.
Kao što je rekao bivši ministar Slaven Dobrović, gospodarenje otpadom ključan je preduvjet za zdravu budućnost države.
– Povratak na stari koncept velikih centara nije dobar znak. Načelnici i gradonačelnici se zajedno trebaju potruditi i razviti sustav gospodarenja otpadom koji obuhvaća sve, od posuda preko transporta, sortirnica i kompostišta, sve ono što je nužno da sustav zaživi. Centri mogu postojati, no uz bitno manje kapacitete – istaknuo je Dobrović.
Potencijal za gospodarstvo je također velik, rekao je Dobrović, te oprimjerio to plastičnim reciklatom koji se dobiva od stare reciklirane plastike i tako štedi novac koji bi se utrošio na uvoz.
Tijekom svog ministarskog mandata već se susreo s projektom centra na Piškornici te je pojasnio kako je tada bio zamišljen.
– Piškornica je bila u fazi da je osnivač došao s iznimno velikim kapacitetom, koji je bio u velikoj koliziji sa statističkim podacima o količinama otpada koje su tu nastajale. Bio je vidljiv ekonomski interes u gospodinu koji je to prezentirao – zaključio je aludiravši je na bivšeg direktora Mladena Jozinovića.
