Na četvrtom Svjetskom kongresu Roma održanom 1990. godine u Poljskoj, odlučeno je da se 8. travnja proglasi Svjetskim danom Roma. Dan je to koji se obilježava u cijelom svijetu. Prema popisu stanovništva provedenom 2011. godine, u Hrvatskoj boravi 16.975 deklariranih Roma, a njihovi običaji i tradicije još se uvijek njeguju u pojedinim mjestima, iako u sve manjoj mjeri.
Nekoliko romskih naselja nalazi se i u okolici Koprivnice, a mi smo odlučili posjetiti Žlebice te provjeriti njeguju li tamošnji mještani još uvijek stare romske običaje, kako se nose sa sve češćim stereotipima koji se vežu za njihov narod te u kojoj mjeri im Grad Koprivnica i Koprivničko-križevačka županija pomažu u svakodnevnim potrebama poput prehrane, školovanje djece i infrastrukture.
Na prvi dojam, mještani Žlebica žive po nekim svojim običajima. Gotovo ispred svake kuće žene se brinu o djeci i suše netom opranu odjeću, dok muškarci sjede i uživaju u razgovoru. Za slikanje i davanje izjava većina odraslih Roma nije bila zainteresirana, ali zato djeca veselo trčkaraju i žele biti pred objektivom našeg fotografa.
Godinama jedva čekali taj dan, sada ga uglavnom ne obilježavaju
Na pitanje o tome slave li Svjetski dan Roma mnogi su rekli da takvu tradiciju već godinama ne njeguju, tek nam je jedini stariji mještanin objasnio kako su izgledale nekadašnje proslave povodom njihovog dana.
– Nažalost, našu ponosnu tradiciju proslave Svjetskog dana Roma više ne njegujemo kako priliči, iako smo godinama jedva čekali taj datum. To se dogodilo zato što se sve manje Roma deklarira kao takvima, već se na popisu stanovništva deklariraju kao Hrvati i Hrvatice. Posljednji puta smo Svjetski dan Roma obilježili prije više od 10 godina i tada je nastao veliki problem. Par lokalnih momaka u nedostatku cigareta provalilo je u obližnji dućan u Reki pa su osim cigareta uzeli i različite vrste alkoholnih pića. Na njihovu nesreću, policija ih je uhvatila na djelu i od toga dana više nitko nije želio sudjelovati u financiranju i organiziranju proslave povodom našeg dana – pomalo ogorčeno govori stariji mještanin Žlebica, koji je želio ostati anoniman.
Ipak, kako i sam naglašava, nekadašnje proslave povodom Svjetskog dana Roma bile su pravi kulturni događaj.
– To su bila lijepa vremena, svakog 8. travnja okupili smo se u Društvenom domu Reka i zabava je počela od jutarnjih sati. Žene su pekle i donosile kolače, a muškarci su bili zaduženi za pečenje prasetine, janjetine i ponekad vola. Naravno, feštu su upotpunili i naši svirači, a vina, pive i žestokih pića uvijek je bilo i više nego dovoljno – prisjetio se naš sugovornik.
Zadovoljni odnosom Grada i Županije
Romska tradicija proslave njihovog dana zaista se izgubila, iako nam je nekoliko mještana reklo da će proslavu održati unutar svojih četiri zida. Veliki problem za današnju romsku populaciju, posebice za mještane Žlebica, je i odnos okoline prema klasičnim stereotipima kojima su izloženi. Međutim, zadovoljni su s uvjetima koje im pružaju Grad Koprivnica i Koprivničko-križevačka županija.
– Ima nas svakakvih, tako da me stereotipi i ne iznenađuju. Ima poštenih Roma koji mukotrpno i vrijedno rade za svoju plaću, ali ima i onih koji svoje dane provode u pijančevanju i životarenju te žive isključivo od socijalne pomoći i dječjih doplataka. Međutim, razlika u odnosu okoline prema Romima u posljednjih se desetak godina jako promijenila, i to na bolje. Djeca imaju besplatno obrazovanje, dakle tko želi može ići u školu, autobus vozi svaki dan i tu roditelji nemaju nikakvih briga. Stanovnici Žlebica nisu gladni i žedni, za hranu i osnovne potrepštine uvijek imaju pošto Županija i Grad daju i više od svojih mogućnosti. Vidite i sami da nitko po mjestu ne hoda gol i bos, tako da svi Romi moraju biti sretni s time što nam se daje – priča nam i dodaje da je i infrastruktura sve bolja.
– Najveći napredak sigurno je u infrastrukturi, pošto se, kao što i sami vidite, cijelim Žlebicama prostire asfaltirana cesta. Prije nekoliko godina radnici su otkopali i potok koji je tijekom kišne sezone često znao poplaviti okolne livade, pa čak i kuće – rekao je mještanin Žlebica i otišao svojim putem, odnosno poslom.
Otišli smo i mi, uvjerivši se da je život Roma bolji nego što je bio nekada, iako ima još dosta prostora za ići naprijed.
Riječ Rom znači čovjek
Prepoznatljiva romska zastava u donjem dijelu je zelene boje koja simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja simbolizira nebo. Crveni kotač koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja povijesna putovanja i migracije Roma. Službena romska himna temelji se na staroj romskoj pjesmi Gyelem, Gyelem koja u prijevodu znači Idem, Idem, što zapravo predstavlja migracijske puteve Roma. Službeni romski jezik naziva se romani chiba, a riječ Rom potječe iz romskog jezika koja u prijevodu znači čovjek.
