Volim miris mora i borovine i zato sam oko svoje kuće poželjela napraviti mediteransko ozračje, koliko mi priroda to, ovdje na kontinentu, dozvoljava. Kolegica mi je predložila da pokušam oplemeniti okućnicu s lavandinom ili lavandom – kazuje nam Jadranka Tretinjak iz Ludbrega, koja je u “lavandinu rapsodiju” uplovila prije sedam godina posadivši, tako, sadnice lavande na brežuljkastom dijelu do kuće. I, doista, dočarala je u svom domu istinski prirodan ugođaj Mediterana.
Ističe, pritom, da lavanda nije zahtjevna biljka što se tiče tla, najvažnije joj je da je na suncu. Usjevi lavande sve su se više širili pa ju je trebala i oblikovati, optrgavati i čistiti od korova da bi se formirao grm. A lavanda je Jadranki vraćala ljubav svojim brojnim cvjetovima.
– Razmišljala sam što s tim cvjetovima mogu učiniti… eventualno osušiti, kako smo navikli, da nam služi samo za moljce. To me nije zadovoljavalo, jer je doista prekrasna i čista biljka, ekološki uzgojena. Bilo mi je žao potratiti ju samo za kompost – govori.
Ističe da voli prirodu i uživa u njenim blagodatima, a svaka biljka, mišljenja je, služi i kao lijek.
– Odmalena sam osvijestila da u svakoj biljci postoji nešto ljekovito, jer se iz svake može izvući dobrobit za zdravlje – kaže.
Krenula je, tako, istraživati što se sve od lavande može napraviti i uzela je stvar u svoje ruke.
– Informirala sam se od starijih gospođa, jer na internetu ima puno neispravnih informacija. Vjerovala sam sebi i iskusnim ženama koje su rado sa mnom podijelile svoja starinska znanja – otkriva nam Jadranka.
Lavanda pripada skupini ljekovitih i aromatičnih biljaka porijeklom sa zapada Sredozemlja, a uzgaja se zbog cvjetova koji sadrže eterično ulje. Cvat lavande bere se u punoj cvatnji, jer je tada najveći udio eteričnog ulja, a u našem kraju je to u srpnju za visokih temperatura.
Rezanje stabljika sa cvjetovima, odnosno žetvu Jadranka radi sa srpom.
– Grm se primi i odsiječe. Zatim se stavlja u stručke i suši u prozračnom i mračnom prostoru da ostanu postojani cvjetovi, da nema prašine. Tavan mi je idealan – kaže.
Na svom imanju ima oko dvije tisuće grmova, pa u mirisnom vrtu danas u potpunosti uživa i s puno pažnje i ljubavi pripravlja sušene cvjetove u mirisne vrećice i jastučiće te radi i druge uporabne proizvode poput čaja od lavande koji je, kaže koristan kao napitak i kao kupka, hladno prešano ulje koje je jako dobro za išijas, potiče cirkulaciju, hranjivo je za kožu, zatim eterično ulje koje se dobiva destilacijom osušenih cvjetova lavande.
– Ima najsvestraniju primjenu od svih eteričnih ulja: ublažava bolove, smiruje, pročišćuje, djeluje antidepresivno i antibiotski, daje super miris pa se može staviti u lučice, svjećice. Dobro ga je kapnuti mačkama i psima na repić ili kod vrata, samo da nije blizu nosa. Njegov miris riješit će nas nepoželjnog društva komaraca i krpelja – govori, a malo pomalo namjena Jadrankine lavande se širila.
Saznala je da se lavanda može koristiti i kao začin, jer je ljekovita, umirujuća, djeluje za protuupalne procese… pa, tako, radi i kolač od lavande.
– U biskvit ili kremu stavim cvijet koji pusti svoju aromu – pojašnjava nam.
Domaći liker od lavande, hidrolat, sapunčići na bazi glicerina i lavande takozvani “fensi šmensi” veseli sapuni koji podižu atmosferu, kuhani ljekoviti sapuni koje spravlja po domaćoj recepturi baka, a stimuliraju obnovu kože, samo su neki od njezinih prirodnih pripravaka u kojima uživaju članovi obitelji i prijatelji koji ih vrlo rado koriste.
– Prirodnjak sam i više volim starinske recepture, kako se nekad radilo. Naši preci su nekad iz prirode izmišljali konzervans i tome težim. Meni je svaka vlat za nešto, priroda je moj konzervans – zaključila je na kraju Jadranka Tretinjak.
