Visoko gospodarsko učilište u Križevcima ima dugogodišnji staž, a prepoznati su ne samo od strane lokalne i nacionalne zajednice već i od strane raznih učilišta u susjednim državama. Ono što je na samom početku važno za napomenuti jest to da je od svibnja ono dobilo novu titulu, odnosno postalo je Veleučilište u Križevcima.
Marcela Andreata-Koren, po struci agronom, i dalje predaje svojim studentima, iako joj teče već druga godina staža na mjestu dekanice, a ovo je čak treći naziv koje je, sada Veleučilište, promijenilo. Pune 33 godine Marcela Andreata-Koren radi na ovom učilištu.
– Promjene su nužne, kako u poljoprivredi tako i u obrazovanju. Neke stvari smo bili primorani naučiti što se tiče podučavanja za vrijeme korone, ali to nam je isto jedan znak da se vrlo brzo možemo prilagoditi – osvrnula se Marcela na naše pitanje na temu njezina staža i promjena koje nose godine iza, ali i ispred nje.
– Mi stalno nešto mijenjamo, ali ne želimo otići izvan područja poljoprivrede, jer je ona naša osnova još od 1860. godine. Mi smo jedna praktički primarna poljoprivredna proizvodnja, odnosno obrazujemo studente kroz različita usmjerenja, ali imamo i veliku nadogradnju. Cijelo vrijeme se nešto mijenja jer u poljoprivredi ne može biti ništa isto kao što je bilo prije deset ili pedeset godina – kaže nam.
U Križevcima se rade dobre stvari i ovo je grad u koji vrijedi doći studirati. Mladi su to prepoznali, barem oni koji su tu došli i oni koji su nakon završenog studija dobili posao.
– Dolaze nam iz raznih strana studenti, ali treba još raditi na prepoznatljivosti. Nekad su u Križevce dolazili studirati iz dalekih zemalja, bilo je to prije nekih 40-ak godina, a danas uglavnom dolaze iz našeg bližeg okruženja – pojašnjava Andreata-Koren te dodaje kako danas kroz Veleučilište cirkulira tristotinjak studenata.
S druge strane ima tu i raznih želja koje ovo Veleučilište želi provesti u djelo. Jedna od njih je i izgradnja Konjičkog razvojnog centra – zatvorene hale s jahalištem u Križevcima.
– Sastavni dio našeg učilišta je Akademski konjički klub koji je osnovan prije 42 godine. To nije konjički klub učilišta, ali jedno bez drugog ne ide. Tu su naši konji unutra, naši djelatnici se brinu o njima, a stručni dio, poput ujahivanje i pripreme konja za natjecanje, to rade osobe koje nisu zaposlene kod nas. Upravo su od prvog dana konji uključeni u nastavu, naši studenti imaju mogućnost biti s tim konjima, timariti ih, gledati kako drugi to rade i nije čudo da se ta ideja o razvojnom centru cijelo vrijeme rađa – kaže dekanica.
Dodaje da joj je drago što postoji interes, ali postoji i računica koja im je isplativa jer konji su skup sport, a sve više studenta upisuje učilište upravo zbog konja.
– Oni unutar studijskog programa mogu slušati o njima, imati i vježbe i praksu, mogu ih jahati. Zanimljivo im je. Imamo tri konja na pansionu i četiri su naša – kaže Marcela, ujedno dodajući da je prizor s konjima predivan kada je vani lijepo vrijeme, a ne na ovako kišan dan kad smo ju i sami posjetili.
Upravo tu dolazimo i do onog dijela potrebe za zatvorenim jahalištem. Veleučilište u Križevcima planira izgradnju regionalnog konjičkog centra kako bi se omogućilo provođenje vrhunskih kolegija i dva programa cjeloživotnog učenja iz područja konjogojstva i konjičkog sporta.
Sva potrebna tehnička dokumentacija je gotova i čeka neki od natječaja i prijavu na isti. Čim se pokaže prilika za povlačenjem sredstava iz EU fondova to će biti jako dobar znak, jer Križevci bi nakon toga uskoro mogli dobiti jahalište, zatvorenu halu, štale za konje i sve popratne prostorije čime bi se stvorili preduvjeti za uspostavu regionalnog centra za konjogojstvo i konjički sport.
Samim time razvit će se i ruralni turizam, nudit će se i čuvanje/držanje konja, kao i sadržaj atraktivan mnogima, a to je mogućnost jahanja po konjičkim stazama diljem županije.
Nastavno tomu, velika je mogućnost da turističku procvatu i mala poljoprivredna gospodarstva jer bi se turistima osim jahanja omogućila i dodatna ponuda – posjet farmama, degustacija domaćih proizvoda, prikaz tradicije toga kraja, posjet kulturno povijesnih destinacija uz niz ostalih usluga i proizvoda.
Istina je da bi s izgradnjom hale i stvaranjem Konjičkog razvojnog centra procvjetalo mnogo toga osim samog Veleučilišta, a konjički turizam privukao bi već broj turista u naše krajeve.
