Idemo na kavu, rečenica je koja se nakon tromjesečne pauze opet može svakodnevno izgovoriti bez razmišljanja na kojem ćete aparatu osigurati svoju šalicu ovog napitka za sebe i onog koga pozivate da vam se pridruži u ovom društvenom ritualu.
Koprivnički ugostitelji danas su ujutro otvorili svoje terase kafića i restorana koje će moći raditi od 6 do 22 sata. Svoju prvu jutarnju kavicu popili su već brojni, a s kim god razgovarali potvrdili su nam kako ništa ne može zamijeniti onaj gušt kad vam konobar priđe za stol, ono njihovo Izvol’te, keramičku šalicu i zvuk struganja žličice o njen rub dok miješate šećer, kao ni kratke razgovore s dragim ljudima za stolom kafića.
Pojedinci su jutros toliko guštali da nam je bilo neugodno prekidati ih u njihovom ritualu koji su jedva dočekali nakon više od tri mjeseca pauze.
Kako je propisano novim mjerama, na terasama koprivničkih kafića pridržavaju se epidemioloških mjera koje će, ovakve kakve jesu, trajati do 15. ožujka.
Gospodina ispred kafića Clock zatekli smo taman na odlasku, no stigli smo s njim kratko porazgovarati. Kad je spazio fotografa, u šali nam veli:
– To bude sad moja žena vidla, a ja sam s drugom na terasi – rekao je te pojasnio da kavu pije svaki dan.
– Ovo mi je pasalo, tu je najbolja kava zato jer aparat već dva tjedna radi, ovi svi ostali su danas tek počeli, prve kave se moraju baciti – pojasnio nam je nakon što je riješio svoju jutarnju šalicu.
– Lepu, malu, crnu, slatku i toplu, brzinsku. Paše i plava – šali se dok već odlazi dalje svojim poslom, u šumu rušiti drva. Ime mu nismo uspjeli izvući, rekao nam je nek izmislimo kakvo, primjerice Hejti.
Za susjednim stolom na zubatom ožujskom suncu guštaju Antonela i Mirela.
Njih dvije danas su se probudile ranije da zauzmu najbolju poziciju za ispijanje kave s mlijekom.
– Malo smo se u ovih par tjedana odvikli od te navike, ali svakako ćemo se brzo priviknuti na sjedenje na terasama i ispijanje kava – rekla je Antonela.
– Da možemo sjediti unutra na toplome bilo bi bolje, ali dobro je i ovo – dodala je Mirela.
Ivo i Nenad iz Đelekovca su prvog radnog dana ovog tjedna potegli do Koprivnice.
– Ja sam morao u banku, a Nenad mi se priključio ko pajdaš – pojasnio je Ivo. Njih dvojica jedva su dočekali otvaranje terasa gdje su popili pivo.
– Kavu pijem, rano, doma, posle ju više ne pijem – pojasnio je Ivo, a Nenad je dodao da su veseli jer su se i u Đelekovcu otvorile neke terase.
– Stadion i Village. Tam su cijene malo prihvatljivije nego u gradu – kazao je.
Na terasi Stefana svoju su jutarnju “šprehu” uz šalicu male crne infarktuše napokon odradile tri dugogodišnje prijateljice.
Otkrile su nam da im kava kao kava nije toliko nedostajala, a i nadomjestile bi je onom kućne izrade, no ono što je jako nedostajalo je upravo to njihovo jutarnje okupljanje za kojeg bi razmijenile osnovne životne informacije pa svaka krenula dalje u dan svojim obavezama.
