10.8 C
Koprivnica
Ponedjeljak, 4. studenoga 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
EKO GORUŠICA

FOTO/VIDEO Proputovali su cijeli svijet, a prabakin češnjak ih je doveo u Legrad, Matija i Lucija: Ne koristimo ni plug, sve radimo prirodno
F

U svojoj proizvodnji ne koriste plug i slične strojeve, izbacili su oranje i zamijenili ga podrivanjem

Ne propustite

Matija Habuš i Lucija Kalšan, nakon putovanja po različitim dijelovima svijeta, gdje su od Australije, preko Novog Zelanda i Amerike prošli kroz 40 različitih zemalja svijeta, svoj san ostvaruju u Legradu. Upravo tamo grade svoju priču eko proizvodnje češnjaka, heljde i konoplje, a sve pod nazivom Eko Gorušica, odnosno Mudra.

I dok brojni njihovi vršnjaci interese pronalaze u raznim oblicima moderne tehnologije, Matija i Lucija svoj su gušt pronašli u eko proizvodnji, povratkom na stare načine uzgoja.

– Djetinjstvo sam proveo po šumama, gradio kućice i to je bio dio mene. Uvijek sam nešto radio na zemlji, imali smo voćnjak, pa sam pomagao svojima – kaže Matija.

Kroz obrazovanje je malo zapostavio daj dio, a kada se nakon putovanja po raznim stranama svijeta vratio kući, znao je da želi raditi nešto što je održivo.

Eko Gorušica
Foto: Ivan Balija

– Nisam želio koristiti kemikalije, imali smo neku ušteđevinu i tražili smo što ćemo dalje raditi. Nekako prirodno pojavila se želja da sadimo bakin češnjak. To je nešto što nas je zadržalo ovdje – govori nam.

Lucija se prisjeća da je kao mala uvijek odlazila kod djeda i bake i vrijeme provodila s njima oko zemlje ili u šumi.

– Kasnije, u vrijeme fakulteta također sam se udaljila od toga, a onda smo otišli na Novi Zeland gdje smo puno radili na farmama i ponovno mi se vratio taj osjećaj rada na zemlji. Bilo mi je to jako lijepo – kaže Lucija.

Ideja da Lucija nastavi studirati vratila ih je u Hrvatsku, no početak sadnje češnjaka promijenio je planove i polako su kretali u smjeru današnje proizvodnje.

Češnjak, konoplja i heljda

– Češnjak smo počeli saditi sasvim slučajno, bez nekog posebnog plana, ali smo uživali u tome. Sljedeće godine posadili smo konoplju i imali dogovor o otkupu – prisjeća se Lucija.

Ideja da konoplju dalje prodaju nije uspjela, pa su odlučili u potpunosti se posvetiti vlastitoj proizvodnji, te su otvorili OPG.

– Nismo se u početku usudili krenuti s nečim, kao i svi ljudi, tražili smo nešto sigurno, ali smo shvatili da danas zapravo ništa nije sigurno. Tako smo krenuli sa sadnjom češnjaka i konoplje, a onda je i heljda ušla u priču – opisuju nam.

U početku su nailazili na brojne probleme, snalazili se s opremom i različitim utjecajima na proces proizvodnje.

Eko Gorušica
Foto: Ivan Balija

– Kad danas pogledamo na sve to možemo reći da je to bio period hrabrosti i ludosti – kaže Matija.

S uzgojem konoplje upoznali su se preko prijatelja kojima su pomagali u njihovim berbama, a iako je to područje uvijek bilo pod povećalom, strah od upuštanja u tako nešto nisu imali.

– Znali smo ljude koji se time bave, pa se u međuvremenu dosta pojednostavila i procedura proizvodnje, što nam je puno olakšalo. No, jako smo teško pronašli zemlju za sadnju, ljudi nam nisu htjeli dati zemlju u zakup jer su se bojali – kaže Matija.

U svojoj proizvodnji ne koriste plug i slične strojeve, izbacili su oranje i zamijenili ga podrivanjem.

– Danas se na razini Europe takav način proizvodnje potiče. Počelo se shvaćati da je takav proizvod puno kvalitetniji. Radimo u skladu s prirodom, ono što priroda zapravo ima mi samo nadograđujemo, a ne uništavamo – kažu nam.

Neiskorišteni potencijal

Kada je riječ o poznatoj priči da u Hrvatskoj ima dovoljno poljoprivrednog područja za prehraniti veći broj ljudi, Matija kaže kako je problem u edukaciji i organizaciji.

Eko Gorušica
Foto: Ivan Balija

– Hrvatska bi zaista mogla hraniti jako puno ljudi, imamo ogromne neiskorištene potencijale. Trenutno smo u situaciji da Vlada plaća obroke djeci, dok su u drugim zemljama uspostavili lokalnu organsku proizvodnju i tako hrane učenike. Ovdje ljudi nemaju interes za time jer je to odlazak u nepoznato, a ljudi vole raditi poznate stvari. U jednom trenutku aronija postane popularna, pa svi krenu saditi aroniju. S druge strane, da nam zatvore granice, mi bismo zapravo jeli stočnu hranu. To je žalosno – kaže nam.

Trend o kojem se također puno govori prelazak je na samoodrživi model uzgoja hrane za potrebe malih kućanstava. Matija i Lucija kažu da je neki oblik trampe koja podrazumijeva da svatko proizvodi nešto drugo, najbolji.

– Lijepo je znati što jedemo, čije je i od koga. Biti samoodrživ je zapravo pokušaj da napravimo nešto što nije potrebno i nije prirodno. Mi smo društvena bića i postojimo da bismo jedni s drugima surađivali. Ne može svatko biti majstor u svemu. Odlazak na selo je nešto što bi trebalo biti prirodno, gdje čovjek ima svoj mali komad zemlje i zna što uzgaja – kažu nam.

Bolje je učiti na tuđim greškama

Što se savjeta za tako nešto tiče, kažu da je dobro prvo otići negdje učiti kako se to radi.

– Postoje ljudi koji primaju volontere i bolje je učiti od njih, jer ste inače osuđeni na to da učite na vlastitim greškama. A ljudi žele pomoći i dati savjet, jer kad u nešto kreneš dublje ulazit, tek onda vidiš koliko ne znaš. Tako i mi funkcioniramo, ovdje često dolaze prijatelji i ljudi koji žele nešto naučiti, pa kroz druženje prenosimo znanje – govore.

Svoje proizvode prodaju putem Facebook stranice, brojnih web shopova, a taj im se način rada pokazao najboljim.

– Prodajemo svježi češnjak, a uz to i čaj, protein i brašno od konoplje, kašu i brašno od heljde, te CBD kapi – kaže Lucija i dodaje kako se ljudi sve više okreću proizvodima proizvedenim na njihov način, u odnosu na kupovinu u trgovačkim centrima.

– Kada ljudi jednom probaju, iznenade se, pa nam često govore da imamo heljdu kakvu nikada nisu probali. Takvi nam se ljudi nakon toga vraćaju – zaključuje Lucija.

Eko Gorušica
Foto: Ivan Balija

Ovaj par koji se posvetio poljoprivrednoj proizvodnji tu ne planira stati, pa je tako Lucija nedavno proizvela deterdžent za rublje od lista bršljana, a kažu kako u budućnosti razmišljaju i o proizvodnji zobenih pahuljica i maka.

Lucija i Matija ni u čemu ne vide prepreku, već vođeni instinktom rade stvari u kojima se osjećaju dobro. Vjerojatno upravo zbog toga u ova stresna vremena oni žive opušteno, radeći kako kažu, na svom “gruntu”. Neka nam svima budu primjer.

Eko Gorušica
Foto: Ivan Balija
Eko Gorušica
Foto: Ivan Balija
Eko Gorušica
Foto: Ivan Balija
Eko Gorušica
Foto: Ivan Balija
Eko Gorušica
Foto: Ivan Balija
Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

LISTA SRAMA

POREZNI DUŽNICI Firma iz Stiske natukla pola milijuna eura duga, jedna podravska obitelj duguje 3,8 milijuna eura!

Greenbird medical iz Molvi Greda, nekadašnja fantomska firma Kristijana Krezića em je u stečaju, em je uvjerljivo najveći porezni...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×