Grad Đurđevac već je godinama sinonim za jedno veliko gradilište, a jedan od novijih projekata jest onaj obnove područnih škola.
Iako u Đurđevcu ima jedna osnovna škola, pod matičnom školom djeluju i još četiri područne škole te Odjel za učenike s teškoćama u razvoju.
Područne škole nalaze se u Sirovoj Kataleni, Mičetincu, Čepelovcu i Budrovcu. Upravo u tim su školama u tijeku radovi na energetskoj obnovi. Osim toga, u najavi je i dogradnja matične škole s izgradnjom nove sportske dvorane ukupne vrijednosti oko 10 milijuna eura.
Posjetili smo Područnu školu Budrovac kako bi se i sam uvjerili u kojoj su fazi radovi, ali i kako je u samoj školi.
Nekad bilo puno više učenika
Spomenutu školu trenutno polazi samo četiri učenika, dvoje idu u prvi razred i isto toliko ide u treći. Škola je trogodišnja, a učenike u Budrovcu već 30-ak godina uči i odgaja učiteljica Olga Lazar.
– Kada sam došla ovdje raditi bilo je puno više učenika. Najviše sam imala u trorazrednoj kombinaciji, 18 učenika. Uglavnom se krećemo oko 10-ak , s time da je posljednjih nekoliko godina pao broj. U posljednje vrijeme dosta mladih ljudi vratilo se u selo tako da se nadam da će se broj ponovno povećati – pojašnjava.
Učiteljica ističe kako im obnova jako puno znači, škola je vapila za njom.
– Jednom kad završi obnova, imat ćemo modernu i jako lijepu školu. Sama škola ima dvije učionice, jedna je u prizemlju i jedna na katu, s time da je na katu i jedna mala prostorija koja je nekada služila kao zbornica. Iako ima dvije učionice, ona na katu, nije u upotrebi već dugi niz godina – kazala je.
Da mi nije lijepo, ne bih ostala u školi 30 godina
Prije nego što je došla u Budrovac, Lazar je radila u Varaždinu u školi gdje je bilo jako puno učenika.
– Jako su velike razlike između rada u velikoj školi s puno učenika i rada u ovakvoj maloj školi s njih tek nekoliko. Tko nije probao raditi u maloj područnoj školi, ne zna kako takav rad može biti lijep. Radim u ovoj školi već 30 godina i da mi nije lijepo, već bih odavno otišla. Ovdje je jedna topla i prisna atmosfera. Volim reći da je ovo kao njihov drugi dom – pojasnila je.
Ističe kako joj je bitno da se djeca ugodno osjećaju u školi.
– U ovakvim je školama iznimno važna i suradnja s roditeljima, ali i s lokalnom zajednicom. Ako se to dobro uspostavi, a ja se nadam da smo mi to uspostavili, onda vam i roditelji pomažu. Tako zajedno radimo mnoge stvari, od druženja do priredbi – pojašnjava.
S bivšim učenicima učiteljica priprema priredbe
Dodaje kako priredbe u školi radi u suradnji sa starijim učenicima.
– To su priredbe povodom obilježavanja nekih dana, a održavamo ih u razredu. Nekad je to bilo u Društvenom domu, ali tamo ih već godinama ne održavamo. Uvijek pozivam starije učenike koji žele nam pomoći kod pripremanja programa pa se odmah malo i podružimo – ističe učiteljica.
Naglašava kako bivši učenici, kad se vrate u školu, jako često znaju kazati kako im je tu bilo lijepo.
– Mislim da se djeca vrlo brzo i lako prilagode, jednom kada dođu u matičnu školu, razredu u kojemu ima puno učenika. Naravno, postoji faza prilagodbe, kao i svugdje. Vesele se odlasku, ali isto tako rado se vraćaju ovdje. Prisjete se dana koje su proveli ovdje, ali svjesni su da je bilo vrijeme da krenu dalje – rekla je.
Grad Đurđevac i matična škola veliku brigu posvećuju područnim školama
Učiteljica Lazar pojašnjava kako matična škola zajedno sa Gradom Đurđevcom jako brinu o njima tako da imaju sve kao i drugi.
– Od pametne ploče pa do projektora, računala… Odlično smo opremljeni. Grad oduvijek jako brine o nama, tako je i prije nekoliko godina obnovljeno krovište škole i kompletna stolarija. Sad će biti još bolje nego što je bilo – pojašnjava.
Dodaje kako su kompletna škola i školski stan trenutno u procesu energetske obnove.
– Dobili smo nove parkete, kompletno se sređuju zidovi, rasvjeta, grijanje, stolarija i sanitarni čvorovi. Dakle, kompletno se cijela škola uređuje. Učionica je uređena prije početka školske godine tako da smo mogli od prvog dana normalno započeti s nastavom – pojašnjava.
Tjelesni imaju u učionici
Na pitanje fali li im nešto, govori kako im malo fali dvorište za igru, a samu nastavu tjelesnog odrađuju u učionici.
– Pomaknemo nove klupe i stolove koje smo dobili tako da imamo veliki prostor u kojem možemo raditi vježbe. Loptamo se, kotrljamo, kolutamo, penjemo na švedske ljestve i švedski sanduk… Fali nam malo da možemo izaći na svježi zrak, no bit će i toga – govori.
Dodaje kako imaju izvrsnu suradnju s matičnom i drugim područnim školama. Pojašnjava kako ih je malo u područnim školama, a ponekad se okupe u jednoj školi kako bi radili projekte i integrirane dane zajedno.
– Generacije se mijenjaju. Svaka je drugačija. Razlika između učenika sada i prije 30-ak godina kada sam počela raditi jest ta da su danas dječica malo slobodnija i opuštena. Nema više onog straha, što je po meni u redu. Djeca se ne bi trebala bojati učitelja i škole. Djeca su danas puno informatički pismenija, no istovremeno možda imaju malo slabiju motoriku – pojašnjava
Trenutno u školi četvero učenika
Danas skoro sva djeca idu u vrtiće i vrtić jako puno napravi što se tiče socijalizacije, otvorenosti, opuštenosti. Pripreme ih i obrazovno za školu.
Kao što smo već spomenuli, trenutno ovu malenu područnu školu pohađa četvero učenika. Maksimilijan Šošić i Lana Markuš učenici su prvi razred, dok Matija Barberic i Nika Strunjak pohađaju treći razred. Kazali su nam kako jako vole ići u školu.
– Najviše volimo vježbati, pjevati i crtati. Volimo i matematiku. Jako nam je lijepo što je sve novo. Volimo to što smo u malom razredu zato jer se nitko ne tuče i ne svađamo se – kazali su.
Matiji i Niki ovo je zadnja godina kako polaze područnu školu te će od sljedeće godine polaziti matičnu školu.
– Radije bismo htjeli tu ostati u školi. Volimo ići u školu, učimo, pišemo, zabavljamo se ovdje, igramo se – sramežljivo su poručili.
Grad osigurava jednake uvjete za sve
Iz Grada Đurđevca naglasili su kako nakon postavljanja solarna elektrana i dizalica topline u Osnovnoj školi Đurđevac, prošle godine s provedbom su krenuli i projekti energetske obnove svih područnih škola na području grada.
– Započeli smo s energetskom obnovom kako bi se svoj djeci s područja grada osigurali jednaki uvjeti i standard kod provođenja nastave. Grad je uspješno osigurao sufinanciranje svih projekata preko fondova EU. Tako su u tijeku radovi na Područnoj školi Mičetinac, Čepelovac, Budrovac i Sirova Katalena. Osim nove energetski učinkovite termo fasade, škole će dobiti i novu stolariju, modernizirat će se rasvjeta, sanirat će se krovišta, uredit će se okoliš oko škola, postavit će se solarne elektrane na svaku školu, te pored škola punionice za bicikle – istaknuli su.
Janči ističe kako je cilj energetska neovisnost
Dodaju kako će se ugradit i dizalice topline čime će se u potpunosti osigurati energetska neovisnost. Riječ je o sustavu koji je namijenjen grijanju, hlađenju prostora i pripremi tople vode. Pojašnjavaju kako je ovo samo nastavak provođenja takozvanih Zelenih projekata.
– Ovaj projekt potvrđuje orijentiranost Grad Đurđevca prema obnovljivim izvorima energije, povećanju energetske učinkovitosti i zaštiti okoliša. Osim što osiguravamo uštede u potrošnji energije proizvedene iz fosilnih goriva, osiguravamo i energetsku neovisnost naših ustanova i tvrtki o vanjskim sustavima kao i cijenama energenata koje neprekidno rastu, a na što ne možemo utjecati – rekao je gradonačelnik Hrvoje Janči te dodao da je energetska neovisnost cilj je koji je zacrtan i u gradskoj strategiji.
Naglasio je kako će Grad Đurđevac ovu priliku iskoristiti i kako bi obnovio unutrašnjost ovih škola pa će tako škole dobiti i nove podove.
– Uredit će se i sanitarni čvorovi te obojiti zidovi – zaključio je gradonačelnik.
Dodajmo kako sama vrijednost energetske obnove PŠ Čepelovac iznosi 132.753.16 eura od kojih je iznosu EU sufinanciranja 50.477,58 eura. Sama vrijednost energetske obnove PŠ Sirova Katalena iznosi 155.289,37 eura, dok je iznos EU sufinanciranje 75.680,81 eura. Vrijednost energetske obnove škole PŠ Mičetinac iznosi 258.000 eura od kojih je 82.000 sufinancirano. Dok ukupna vrijednost PŠ Budrovac iznosi 372.000 eura od kojih je čak 193.000 eura sufinancirano europskim sredstvima.
