Zasipavanje dvorišta povodom rođenja djeteta tradicija je koja se u Podravini provodi već desetljećima.
Zamislite si dvorište u kojem je svaki centimetar kvadratni prekriven materijalom kojim se pune jastuci i madraci.
Iako zvuči nevjerojatno, upravo su takvog raspoloženja danas članovi obitelji Kesek iz Srijema pored Sokolovca, čija je obitelj jučer, u četvrtak 25. veljače postala bogatija za jednog člana, sina, nećaka i unuka Erika.
Teta Marinela pohvalila nam se kako su ih prijatelji ponosnog oca Antonia noćas razveselili.
– Došli su k nama u 3 sata u noći. Nije nam bilo ništa sumnjivo. Mislilo smo da su došli tek nazdraviti za rođenje nećaka, a onda smo čuli nekakvu buku u dvorištu. Kad smo izašli imali smo što vidjeti, dvorište zatrpano punjenjem za madrace i papirima. Baš smo se razveselili, to je kod nas tradicija i makar ćemo imati za koji dan posla, nitko se nije razljutio, ispalo je simpatično. Ipak smo dobili pojačanje u obitelji – rekla je Marinela.
Njena sestra i friško pečena majka Maja s Erikom je u zagrebačkoj Petrovoj bolnici.
Veselje zbog Erikovog rođenja potrajat će danima, pa tako Kesekovi još nemaju namjeru primiti se čišćenja okoliša obiteljskog dvorišta.
– Navodno će takvih iznenađenja biti još tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana pa nam se jednostavno ne isplati, a kad bude trebalo čistiti, onda ćemo se skupiti svi. Svakako će glavnu “riječ” imati bake Vlatka i Barica i djedovi Mario i Siniša – rekla je Marinela te otkrila da su jednako iznenađenje prijatelji priredili u dvorištu Barice i Siniše u Reki, a “ukrasili” su im i vinograd.
Odakle običaj zatrpavanja dvorišta?
Vesna Peršić Kovač, koprivnička etnologinja, kaže kako se ovakva vrsta običaja prvenstveno veže za bilogorske predjele, a s vremenom se, s obzirom da su oni dosta vezani na Prigorje i tamo proširio.
Čestitanje na rođenju djeteta običaj je koji se pojavio početkom 20. stoljeća, no u daleko skromnijem obliku nego danas.
– U to je vrijeme bilo uobičajeno da prilikom rođenja djeteta u kuću dolazi brat ili rođak novog oca i čestita mu na način da od puta pa do ulaza u dvorište posipa pljevu. Ona se kao višak, odnosno otpad od zobi, ječma, pšenice čuvala i njom su se hranile životinje. U ovakvim je situacijama predstavljala simbol plodnosti – pojasnila je Vesna Peršić.
U današnje vrijeme taj se običaj transformirao u nešto sasvim drugo pa se po dvorištima sipa perje, smeće, u njega se dovoze olupine automobila, stare perilice rublja, šara se po kućnim fasadama, odnosno pretvoren je u poprilično neslane šale.
– Znalo se dogoditi da na krovištu kuće završi gusak, vezan u korpi, kako se ne bi mogao sam spustiti dolje. Ideja je bilo svakakvih, no i sve ovo danas vezano je na taj simboličan običaj u kojem su se prvenstveno izgovarale dobre želje mladoj majci i novorođenčetu i željelo im zdravlja te još prinova u kući – zaključila je Peršić.
