Tranzicija iz planskog u slobodno tržište, odnosno pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj je još uvijek bolna tema. Kako i ne bi bila, kad su na stotine nekad moćnih divova (firmi op.a.), u 90-im godinama prodavani za jednu kunu raznoraznim hohštaplerima koji najčešće u životu nisu do tog trenutka otišli dalje od svog brda na kojem su se rodili i pročitali jednu slikovnicu, a kamoli knjigu. Takvi “gazde” nakon što su kupili nekad uspješne firme, masovno su otpuštali radnike i prodavali strojeve i zemljišta kako bi nabrzinu zaradili. Hrvatsko društvo i 30-ak godina kasnije ima zbog takvih kolektivnu traumu te se poduzetnici i privatne firme još uvijek karakteriziraju kao “robovlasnički sustavi” koji su tu da iskoriste radnika.
No da nije sve tako crno, dokazuje sve veći broj privatnih firmi u kojima se cijene radnici, iz kojih vlasnici ne izvlače dobit i u kojima se misli na budućnost. Jedna od takvih primjera je i firma Kotlar iz Đurđevca. To je nedavno prepoznala i Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Koprivnica koja je firmi dodijelila Zlatnu kunu u kategoriji srednje velikih poduzeća.
Sve je počelo 1999. godine
Popričali smo s Martinom Šostarcem, direktorom Kotlara, koji nam je istaknuo kako imaju jednu od svega osam cinčaona u Hrvatskoj.
– Firma je nastala 1999. godine kada je lokalni poduzetnik Marijan Malkoč otvorio prvu cinčaonu. To je bila mala kada s drugačijom tehnologijom cinčanja. Riječ je o jednoj desetini onoga što imamo danas. Prva rekonstrukcija bila je 2008. godine kada se povećala kada na 3,5 metara kakva je i sada. Rekonstrukcija je povećala kapacitet za nekih 400 posto. Nakon toga, 2010. godine, prvi vlasnik prodao je polovicu firme sadašnjim vlasnicima. U idućih pet godina kompletna je firma bila prodana sadašnjim vlasnicima Marijanu Beketiću i Krunoslavu Pandeku – pojasnio je.
Šostarec je dodao kako je on na mjesto direktora došao 2019. godine, naslijedivši Krunoslav Pandeka, koji je do tada obnašao tu dužnost.
Osnovna sirovina rada im je čelik.
– Čelik je sklon koroziji. Ako želimo trajnu zaštitu čelika, tada on ide na vruće cinčanje. Ako se želi nešto šareno, tada se čelik boja, no tada je njegova trajnost maksimalno 10 godina. Čelične proizvode pripremimo u kemijskoj pred obradi. Nakon toga oni se uranjaju u talinu cinka i na sebe legiraju cink. Riječ je o čvrstom površinskom sloju. Tada se dobije antikorozivna zaštita koja je dugovječna, kvalitetna. Jedini joj je možda nedostatak to što je sva iste boje – istaknuo je.
Njihovih proizvoda ima po cijelom svijetu
Njihovi se proizvodi većinom rabe, pojašnjava, u prostorima gdje su povećani uvjeti za korodiranje. Ističe kako je to prvenstveno industrija, vanjski uvjeti i slani uvjeti, odnosno na prostoru pokraj mora.
Što se tiče njihovog tržišta, Šostarec ističe kako njihovih proizvoda ima po cijelome svijetu, od Australije pa preko Brazila, sve do Južnoafričke Republike.
– Prodajemo u Hrvatskoj i Europskoj uniji i to u zemlje s kojima Hrvatska tradicionalno surađuje kao što je to Njemačka. No ta trgovina ide preko podružnica stranih firmi otvorenih u Hrvatskoj. Tako da su naši najveći kupci izvoznici. Preko njih naši proizvodi se mogu naći u cijelom svijetu. Između ostalog, imamo i neke patentirane proizvode. Ostatak tržišta je lokalno, no više od 80 posto naših proizvoda završi po cijelom svijetu – rekao je direktor.
Vlasnici nisu izvukli ni jedan cent iz firme, već sve reinvestiraju
Šostarec ističe kako imaju sreću i vrlo dobre vlasnike koji ni jedan cent dobiti ne uzimaju, već ju reinvestiraju. Tako pokraj postojećih hala, gradi se nova koja će značajno povećati njihove kapacitet proizvodnje.
– Riječ je o novoj cinčaoni. To nije proizvodnja, kao takva, već bi se moglo točnije reći da je to neko finiširanje proizvoda. Trenutno imamo kapacitet 5.500 tona godišnje, koji će se novom cinčaonom povećati na odam do devet tisuća tona godišnje. Riječ je o značajnom povećanju. Kompletna tehnologija bit će zadnja riječ tehnike. Ovo je specifična grana industrije u kojoj su ljudi ključan faktor te se ona ne može automatizirati. Osim povećanja kapaciteta, najvažnija stvar kod preseljenja je to da se ukidaju noćne smjene i rad vikendom, što nam je itekako bitno zbog zadovoljstva naših radnika koji su zapravo srce ove firme – kazao je.
Dodao je kako su postojećoj cinčaoni stisnuti s kapacitetom pa moraju raditi treće smjene.
– Cinčaone imaju velike gubitke dok ne rade. U postojećoj je cinčaoni je trenutno 60 tona cinka koji je rastopljen na temperaturi od 450 stupnjeva. Dok cinčaona ne radi, on se mora grijati, tako da se troše velike količine energenta. Nova cinčaona trebala bi biti puno bolja za zaposlenike, a time i za firmu. Tako ćemo postati i atraktivniji za radnike, premda ni u ovom trenutku nemamo problema s radnom snagom – pojasnio je.
Otvaranjem nove cinčaone, proširit će se i bravarska radiona
Trenutno firma ima 85 zaposlenih. Šostarec ističe kako će se otvaranjem novog pogona osloboditi hala u kojoj će proširiti bravarsku radionu i to s 1000 kvadrata na 2500 kvadrata. Novih zapošljavanja u cinčaoni neće biti, ali zato će biti u proširenom pogonu bravarije i to za otprilike 20-ak radnika. Pohvalio je direktor i đurđevačku Gradsku vlast koja, kako kaže, uvelike izlazi ususret poduzetnicima na području grada.
– Od 2019. godine u velikom smo investicijskom ciklusu, koji je bio godinama prije planiran. Tako je upravna zgrada i bravarska radiona izgrađena 2019. godine, što je bila investicija od otprilike dva milijuna eura. Istodobno s izgradnjom ove zgrade, napravljena je solarna elektrana od 165 kilovata. Druga je izgrađena ove godine, a kapacitet joj je 130 kilovata. Također, napravit će se još jedan solarna elektrana i to na novoj cinčaoni kapaciteta 260 kilovata. S navedenim elektranama planiramo biti potpuno neovisni, što se tiče električne energije. Za grijanje kada bit će nam potreban djelomično plin, no struju ćemo pokriti iz naše proizvodnje – govori.
Vrijednost nove cinčaone premašuje šest milijuna eura
Šostarec dodaje kako se novi pogon počeo graditi prošle godine. Završetak radova i puštanje u pogon očekuju se krajem ljeta sljedeće godine. Oprema je dogovorena s jednom renomiranom talijanskom firmom koja ima bogatu tradiciju gradnje cinčaona.
– Ukupna investicija premašit će šest milijuna eura. Tamo ćemo priječi na rad u dvije smjene. Također, kod proširenje bravarske radione ići će se na strojnu obradu tako da ćemo time dobiti većoj vrijednosti finalnog proizvoda. Trenutno radimo grubu bravariju, dok ćemo u budućnosti moći izrađivati proizvode puno veće dodane vrijednosti – naglašava.
Dobra suradnja sa Srednjom strukovnom školom Đurđevac
S obzirom na specifičnost cinčaona te njihovu rijetkost, obrazovanja za ovo zanimanje nema. Šostarec ističe kako radnici koji dolaze kod njih uče od starijih i iskusnijih radnika.
– Što se tiče bravarske proizvodnje, 2020. godine počeli smo uzimati prve praktikante iz obližnje Strukovne škole Đurđevac. Ove smo godine zaposlili prvog CNC operatera kojeg smo mi ovdje odškolovali. Smatram da je Srednja strukovna škola dobra te mi puno surađujemo s njom – pojasnio je Šostarec.
Laskavo priznanje HGK Županijske komore Koprivnica
Sve nabrojano prepoznala je i HGK Županijska komora Koprivnica, koja je ove godine firmi Kotlar dodijelila Zlatnu kunu u kategoriji poduzeća srednje veličine. Šostarec je istaknuo kako je izuzetno zadovoljan dobivenim priznanjem i potporom Koprivničko-križevačke županije.
– Smatram da u posljednje vrijeme više-manje sve firme u Hrvatskoj posluju dobro. Hrvatsko gospodarstvo “jaši” na valu Europskih fondova. Razlika između nas i nekih drugih firmi je naš konstantan rast i razvoj. Izgradnjom novog pogona utrostručit ćemo vrijednost firme. Djelomično smo iskoristili i Europske fondove, tako da se trudimo i u tom pogledu. Osim toga, veliku brigu posvećujemo našim radnicima. Kako bivši, tako i sadašnji radnici srce su naše firme te bez njih, ne bi bilo ni svih ovih investicija. Njihov trud, znanje i požrtvovnost doveli su do toga da se danas radi nova cinčaona. Nova cinčaona omogućit će nam ukidanja rada vikendima i treću smjenu što nam je jako bitno zbog zadovoljstva radnika. Vjerujem da ima puno firmi koje su slične nama, ali smatram kako su upravo sve ove investicije te predanost i zalaganje radnika povod dobivanja Zlatne kune – kazao je direktor te zahvalio vlasnicima na odabranom smjeru razvoja i brige o zaposlenicima.
U naredne tri godine trebali bi premašiti 100 zaposlenih
Dodao je kako su radnici ti, koji čine firmu te kako je uzaludna sva tehnologija, ako nema tko raditi na njoj. Ponovio je kako je ovo priznanje zapravo priznanje svakog radnika te vlasnika koji ne izvlače dobit već šire firmu. Šostarec je istaknuo kako se nadaju da će i ovako atraktivna firma, spomenutim ulaganjima postati još atraktivnija za radnike.
Što se tiče budućnosti firme, direktor ističe kako osim povećanja proizvodnje, vjeruje kako bi u naredne tri godine trebali premašiti 100 zaposlenih.
– Trebali bi učvrstiti poziciju na tržištu. Trenutno se malo borimo zbog manjka kapaciteta, no vjerujem da u segmentu cinčanja manjih proizvoda kojim se bavimo, trebali bi imati puni primat na tržištu. Što se tiče investicija, teško je reći jer smo sada pri kraju velikog investicijskog ciklusa, jer je i radni vijek cinčaona nekih 30 godina. Što se tiče bravarije to ćemo vidjeti kakvo će biti tržište. Ono što je dobro kod nas je to što su bravarija i vruće pocinčavanje vezani jedno uz drugo tako da ako se kod nas nešto naruči od pocinčanog čelika, vrlo je vjerojatno da ćemo mi to najbrže napraviti u tržištu – dodao je te zaključio kako vjeruje da će biti i više nego konkurenti na tržištu.
Programski sadržaj nastao u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom.
