Knjižnica i čitaonica Fran Galović Koprivnica i Udruga za održivi razvoj Hrvatske pokrenule su u sklopu programa Zelena knjižnica Ciklus tribina o održivom razvoju 2019.
Treća tribina na temu Energetska učinkovitost: Kako povećati energetsku učinkovitost višestambenih zgrada? održana je u Čitaonici tiska Knjižnice i čitaonice Fran Galović Koprivnica.
Uvodna izlaganja u tribinu održali su Matija Hlebar, predsjednik UZOR-a: Energetska učinkovitost među Ciljevima održivog razvoja i prioritetima Europske komisije i prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, dipl. ing.: Korištenje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kod višestambenih zgrada.
Izložene teme potaknule su vrlo dinamičnu i zanimljivu raspravu zainteresirane javnosti.
– Predavanje je bilo zanimljivo i produktivno. Osim zgrada predavač se osvrnuo na cijeli sustav energetske učinkovitosti koji mi, kao obični građani, možemo početi planirati koristiti već danas. Nakon predavanja, definitivno nam je podignuta svijest o ulozi pojedinca u sprječavanju klimatskih promjena koje se sve brže odvijaju. Ipak možemo učiniti mnogo. Bitna je samo volja – rekla je Barbara Srnec Bujanić, Stručna suradnica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA.
– Izlaganja predavača tribine su na vrlo zanimljiv i edukativan način predstavila važnost energetske učinkovitosti, jednog od elemenata održivog razvoja, kojoj se već godinama posvećuje sve više pažnje, kako na svjetskoj tako i europskoj razini. Nakon pregleda strateških smjernica i prioriteta EU te implementacije istih u hrvatsko zakonodavstvo, posebno su bili zanimljivi realizirani primjeri energetski učinkovitih stambenih objekata iz svijeta i Hrvatske, uz moguću primjenu pojedinih modela i u našoj lokalnoj sredini. Saznanje da Hrvatska unatoč velikim prirodnim potencijalima zauzima vrlo nisko mjesto na ljestvici EU zemalja u korištenju obnovljivih izvora energije, pogotovo sunčeve, zabrinjava. Dodatno, činjenica da na lokalnoj razini Koprivnica do sada nije značajnije iskoristila sufinanciranje kroz nacionalne i EU programe u svrhu povećanja energetske učinkovitosti stambenih objekata trebala bi nas sugrađane također zabrinuti, ali i potaknuti na veću aktivnost po tom pitanju. Mi kao pojedinci možda smo ponekad previše pasivni ili ne prepoznajemo dovoljno važnost ograničenih energetskih resursa i održivog razvoja svoje sredine, ali zato nas u tome trebaju poticati i voditi lokalna samouprava i institucije koje se bave ovom problematikom. Nadam se da je ova tribina bila samo jedna u nizu koja će to potaknuti, a svi mi dovoljno mudri da prepoznamo priliku za osiguranjem boljeg i kvalitetnijeg života u Koprivnici – Danijel Vidaković, naš sugrađanin i ovlašteni predstavnik suvlasnika jedne višestambene zgrade u Koprivnici.
– Kako zna biti zanimljivo i poučno predavanje stručnjaka o obnovljivim izvorima energije koji vlastitim primjerom pokaže da se može živjeti i drugačije nego što danas većina nas živi. Naime, u utorak je prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić u Gradskoj knjižnici održao predavanje o mogućnostima uštede energije u obiteljskim i višestambenim zgradama te nas je podučio kako možemo u okviru svojih financijskih mogućnosti napraviti značajni iskorak prema ekološki održivom načinu života. Svojim je primjerom potkrijepio izrečene činjenice, a većinu je nazočnih šokirao podatkom da smo na začelju u Europi s obzirom na korištenje sunčeve energije dok su nam mogućnosti vrlo značajne. Izrekao je čitavi niz poznatih činjenica koje se doista čine nevjerojatnim – tijekom solarnog podneva maksimalna insolacija u Njemačkoj još uvijek je manja od minimalne isolacije u bilo kojem dijelu Hrvatske, a unatoč tome Njemačka je lider u proizvodnji električne energije u Europi. A gdje smo mi?! Druga je činjenica vrlo poražavajuća za naše društvo koje si mora postaviti prioritete – dnevno nam na kvadratni metar dolazi sunčeve energije u vrijednosti 160 litara nafte, a mi smo i dalje ovisnici o uvoznoj energiji. Nije li vrijeme da preispitamo svoje prioritete?! Klima se mijenja, a s tom promjenom dolazi do promjena u načinu uzgoja hrane. I dok je na papiru lijepo opisana Strategija prilagodbe poljoprivrede s potrebom navodnjavanja poljoprivrednih površina, pored nas Drava i dalje protječe, a sve se češće žalimo na slabiji urod zbog suše. Hoćemo li i dalje prigovarati ili ćemo se ugledati na primjere iz Izraela, SAD-a, Španjolske i drugih država u kojima se uzgaja povrće i voće koje se uvozi u Hrvatsku dok su naši poljoprivrednici prepušteni sami sebi. Nismo u mogućnosti iskoristiti niti sve poticaje od strane Europske komisije za energetsku učinkovitost zgrada iako je zanimljiva činjenica da se za grijanje i hlađenje u Hrvatskoj troši oko 40% ukupne energije! Iznenadila nas je činjenica da Europa dnevno uvozi preko 1 milijarde eura energije (čitaj plina, nafte i ugljena) kraj nebrojeno puno mogućnosti – sunčeva energija pada svaki dan na tlo Europe, plime i oseke se događaju svakih šest sati, vjetar puše i puše, valova na moru uvijek ima, a rijeke teku (uvijek od izvora prema ušću), a kako je profesor Majdandžić rekao da je dovoljno zakopati na 150 cm i postaviti kanalizacijske cijevi te mali ventilator i eto nam dizalice hladnoće tijekom ljeta, odnosno dizalice topline tijekom zime. On je svojim primjerom pokazao da se može živjeti i drugačije. Iako je svojevremeno uložio osobnu ušteđevinu što se članovima obitelji činilo kao ludost, nije odustajao od svojih stavova koji su se pokazali ispravni. Kada je priču potkrijepio s pitkom vodom u vodokotliću koji troši oko 40% ukupne količine vode jednog kućanstva, a jednostavnim prikupljanjem kišnice možemo uštedjeti veliku količinu energije potrebne za vađenje i transport vode do potrošača, postavlja se pitanje jesmo li doista toliko bogata država i pojedinci. Moramo se preispitati! I završit ću s riječima predavača – ulaganje u obnovljive izvore nije za bogate već za siromašne koji žele dugoročno uštedjeti veliku količinu novaca, a načina je veliki broj samo se treba odvažiti – rekao je Miroslav Kanisek, profesor u koprivničkoj Osnovnoj školi Đuro Ester.
