Ususret Podravskim motivima čiji će koncept ove godine osvježiti pčelari, razgovarali smo s jednim od njih, Zdenkom Lončarićem koji nam je približio slatki svijet nektara bogova i najavio vezane sadržaje na Motivima.
Za početak, kako doznajemo, taj svijet i nije tako sladak jer podrazumijeva mnogo mukotrpnog rada kako samo zujanje pčelica nije dovoljno za medni urod. U idili prirode i društvu pčela sjeli smo na panjeve uz pokoju kap medice na “streljani” podno Crne gore.
– Većina pčelara počinje se baviti time iz ljubavi prema prirodi i pčeli, a med je nagrada pčelaru što vodi brigu o pčelama. Više je onih koji to rade zbog toga i hobija te više za svoje potrebe, za poklon prijateljima i prodaju užem krugu kupaca toliko da se pokriju troškovi. Živjeti isključivo od pčelarstva vrlo je teško te je tek nekoliko pčelara koji se bave isključivo time. Oni imaju do 300 košnica i potrebno je da tu učestvuje cijela obitelj odnosno barem četvero ljudi koje će obavljati toliki posao. Ja imam 86 košnica i stacionarni sam pčelar, ne mijenjam lokaciju – objašnjava nam naš sugovornik.
Kaže kako po njemu razlika između pčelarstva i medarstva leži u činjenici da su medari prerađivači, a ne proizvođači meda, koji ga otkupljuju i dorađuju te ga miješaju s uvoznim medovima.
Kako bi djecu upoznali s dobrobitima meda i kako on nastaje te pčelama i prirodom, koprivnička Pčelarska udruga “Lipa”, čiji je Lončarić predsjednik, organizira za učenike Medeni doručak.
– Na projekt smo se odlučili kako je med izrazito zdrava, a zapostavljena namirnica te poželjna za razvoj djeteta kojemu je potrebno što više vitamina, minerala i jednostavnih šećera koji se brzo razgrađuje. Treba izbjegavati teške industrijske šećere i djeci pokušati dati hranu zaslađenu medom – priča nam Lončarić.
Tako su pčelari prvo ušli u vrtiće i upoznali mališane sa svojim odijelima i umjetnim košnicama te medenim kruhom, pričom i uputama o pčelicama i njihovom proizvodu. Potom djeca dolaze u goste pčelarima pa djeca ponavljaju gradivo uživo u prirodi i u druženju sa pčelama.
Pčelari ne proizvode samo med, nego pokušavaju skupiti što više pčelinjih produkata od propolisa, preko voska do matične mliječi.
– Vosak nazivamo pčelinjim zaperkima koji se koristi u ženskoj kozmetici. To mora biti čisti vosak jer, nažalost, prerađivači voska najčešće u nama potrebnu satnu osnovu dodaju parafine protiv čega se mi pčelari pokušavamo boriti pokretanjem pravilnika o čistoći voska. Zbog njih nam satne osnove znaju pucati te dolazi do izrojavanja i propadanja cijelih zajednica – navodi nam Lončarić probleme s kojima se suočavaju pčelari.
Kako kaže, sve je više ljudi koji pribjegavaju domaćim ljekovitim preparatima poput propolisa.
– On je prirodni antibiotik na koji se ne može steći rezistencija te sprječava razvoj bakterija i virusa, a isto se tako smatra da sprječava razvoj stanica raka. On se koristi u vrlo malim dozama od tek nekoliko kapi na zubnoj pasti ili vati za premaz usne šupljine, pa čak i u kremama protiv hemeroida i za razne upale ili opekotine. Također, pčelari rade mješavine meda, propolisa i cvjetnog peluda koje su se u kontinuiranom doziranju u jutarnjim satima, pokazale vrlo blagotvornima za probleme s grlom te preventivnim djelovanjem na alergijske reakcije na pelud – poučio nas je pčelar.
Matična mliječ je najkvalitetniji pčelinji proizvod, a koji je i vrlo zahtjevan po pitanju skupljanja. Ona se konzumira u svojem izvornom obliku, po jedna žličica ispod jezika te se drži na izrazito niskoj temperaturi, u zamrzivaču.
– Koriste ju ljudi kojima je opao imunitet, primjerice uslijed kemoterapije. Vezano uz nju, ne postoje znanstvena istraživanja o dobrobiti pčelinjih proizvoda na ljudski organizam, nego su ona temeljena na svjedočanstvima ljudi prenošenima s koljena na koljeno – dodaje Lončarić.
Blagotvornost na organizam i životna energija proizašla iz pčelinjih proizvoda, posebice matične mliječi objašnjava se činjenicom da matica u jednom danu uspijeva iznijeti jaja u omjeru dvostrukom na njenu težinu te na taj način stvoriti živu tvar, pa se temeljem toga smatra da matična mliječ obnavlja i stvara nove stanice.
Nažalost, kao i druge grane poljoprivrede, i pčelarstvo je podložno nedaćama i bolestima jer su pčele vrlo osjetljive na promjene u prirodi, a apliciranje za odštetu je vrlo kompleksan i neisplativ proces. Primjerice, američka gnjiloća podrazumijeva karantenu u krugu pet kilometara, spaljivanja kompletnih zajednica te pregled pčelinjaka drugih pčelara.
– Ova je godina prekrasna što se tiče cvijeća i nektara, ali meda neće biti mnogo jer su proteklih sedam godina pčelari vodili bitku s nedostatkom nektara u prirodi i bolestima pčela. Primjerice, zbog ćudljive zime došlo je do velikog pomora zajednica. Meni je uginula gotovo trećina, 30-ak zajednica, a neki su ostali i bez 90 posto njih. Također, suočavamo se i s problemom rojenja, čime sam ja izgubio preko 50 posto zajednice – podijelio je s nama svoja iskustva pčelar.
Uz to, doznajemo kako pčele postaju ugroženom vrstom zbog primjene suvremene tehnologije u poljoprivredi zbog čega pčelari nerijetko nalaze brdo mrtvih pčela ispred svojih košnica.
Kako nam stručnjak priča, nažalost, osim laboratorijskom analizom vrsta šećera, teško se prepoznaje razlika između pravog i patvorenog meda. Razlika u cijeni ili izbor između kupovine u trgovini ili izravno od pčelara, ne jamče čistoću meda.
– Moj savjet je – upoznajte svog pčelara, otiđite k njemu i s njim na pčelinjak, razgovarajte s njim i pogledajte proces njegove proizvodnje. Po pitanju cijena, u prodaji “na kućnom pragu” cijene se kreću od 40 do 50 kuna za 900 grama, ovisno o vrsti meda – poručuje Lončarić i kaže kako svaki pčelar koji drži do svoje reputacije sam daje svoj med na analizu kako bi mogao potvrditi kvalitetu svog proizvoda.
Prema njegovim riječima, kupnja meda u trgovačkim lancima je diskutabilna jer je proizvođač pod ugovornom obvezom te si ne može priuštiti da nema med, bez obzira na neuspjeh berbe.
– U tom slučaju, proizvođač na police mora plasirati med kakav i kako zna i umije jer će u protivnom plaćati penale – tvrdi ovaj stručnjak.
Što se Podravskih motiva tiče, u sklopu njega održat će se Medenjak fest koji će obuhvaćati skup pčelara, a koji će prezentirati pčelarski život i vještine te pčelinje proizvode.
– Cilj je da se med nađe na svakom stolu naših građana. Također, kako bismo djecu što više približili pčelama kao ugroženoj vrsti, osmislili smo lutkarsku predstavu i radionice za djecu. Time želimo pobuditi senzibilitet prema pčelama među djecom i odraslima – najavljuje Lončarić.
Uz to, posjetitelje očekuje velika kostimirana pčelica te još veća košnica, najveća u Hrvatskoj koja će biti transportirana iz Virovitice.
– Košnica promjera tri metra bit će u središtu zbivanja, a unutra će pčelica ugostiti mališane na radionicama. Bit će izložen i apisarij sa živim pčelama, a želja nam je realizirati i ocjenjivanje medenjaka i drugih kolača od meda te objavljivanje knjižice starih recepata s medenjacima, ali vidjet ćemo hoće li se to oživotvoriti sad ili za Renesansni festival, kako dio ovog koncepta prenosimo i na toj manifestaciji – animirao nas je svojim pozivom pčelar.
Po štandovima će biti organizirana kušaonica različitih vrsta meda s podukom koje karakteristike, miris, boju i konzistenciju mora imati bagremov, kestenov, a koji lipin med.
