Na zadnji dan za predaju kandidacijskih lista nezavisni kandidat za župana Koprivničko-križevačke županije Željko Lacković još nas je jednom upoznao sa svojim zamjenicima Tihanom Kraljić i Željkom Picigom, ljudima koji stoje iza njega i očekivanjima na lokalnim izborima.
– Imamo kandidate za listu, a radi se o 41 imenu. Težili smo stručnosti i tome da sva područja iz djelokruga rada Županije budu pokrivena, da se vidi da mislimo ozbiljno. Prikupljali smo potpise na području cijele županije, a radi se otprilike o 2200 potpisa – uputio nas je Lacković.
Rekao je kako su on i nezavisne liste sa stanovnicima uglavnom komunicirale oko problema komunalne prirode te da s razine županije planiraju raditi na spajanju općina. Prema njegovim riječima, očekuje dobre rezultate i da su ljudi prepoznali rad nezavisnih.
– Prema analizama prije utrke, može se vidjeti da sam bio u drugom krugu s podrškom 30 posto birača. Vjerujem da je moj rad kao gradonačelnika, zastupnika i županijskog skupštinara prepoznat. Nema ozbiljne alternative koja bi nama mogla pomrsiti račune, ukoliko ne bude previše situacija u kojima ćemo se morati baviti nacionalnim temama koje opterećuju lokalnu politiku – smatra ovaj nezavisni kandidat.
Komentirao je i svoj potez u Saboru posljednja dva dana, gdje je, nakon najave da će uskratiti podršku ministru Mariću, ipak postupio suprotno te time izgubio podršku Nikole Grmoje i Mosta, ali i nenaklonost medija i javnosti.
– Kad bih slušao Grmoju i interpretacije drugih, to bi ispalo da sam glasao za Marićev opoziv jer sam trgovao mjestom župana. To je namjerna politička smicalica koju je Grmoja htio izazvati kod javnosti, a kojoj nisam mogao uzmaknuti. Svoju sam odluku donio samostalno, promišljajući trenutnu situaciju i iza nje stojim. Svaka druga odluka bila bi produbljivanje gospodarske i političke krize u našoj zemlji – objasnio je Lacković i rekao kako će se u nadolazećim danima pokazati je li ta odluka bila najbolja moguća.
Tvrdi kako nije bilo nikakvih pritisaka niti od strane HDZ-a, niti Milana Bandića, štoviše, kaže kako je tražio promjenu zakona o Agrokoru.
– Tražio sam da se ugrade zaštitni mehanizmi koji bi sprječavali prijenos vlasništva s Todorića na nekog drugog i špekulativni kapital. Nažalost, moji prijedlozi u Saboru nisu prihvaćeni. Međutim, na moj prijedlog da se odredba o zabrani prijenosa dionica i zamrzavanju Todorićeve imovine stavi kao dopuna, obećano mi je da će iz Vlade iskomunicirati ovu odluku, ali u ovom kratkom roku to se nije stiglo realizirati – priča Lacković.
Nastavio je sa svojom nezahvalnom pozicijom jezičca na vagi, u kojoj daljnje produbljivanje krize ovisi o njegovoj odluci.
– Oni koji me poznaju, znaju da ovu odluku nisam istrgovao te vjerujem da imamo dovoljno vremena do kraja kampanje iskomunicirati ovu odluku te da će komentari na kraju biti pozitivni. Tko me pozna, zna da nisam donio odluku kako bih postao ministrom pravosuđa, jer sam čak i u utakmicu za župana krenuo s povoljnije pozicije, svjestan da idem na mjesto gdje se radi više, ozbiljnije i gdje se očekuju rezultati – riječi su kandidata Lackovića.
Za sutra je najavio odlazak do predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, gdje će ju izvijestiti o situaciji vezanoj uz formiranje nove većine u Saboru.
– Ovakav sastav Sabora politički je disfunkcionalan. Gospoda iz Mosta ne žele biti u oporbi te čim nisu u vlasti odmah ju idu rušiti i vući cijelu zemlju u treće, skupe izbore. Primjerice, kako bi javnost gledala na situaciju u slučaju nepostojanja apsolutne većine u gradskom vijeću, gdje bi dva manjinska partnera svakih pola godine išla rušiti gradonačelnika i na taj način pokazala kako vide politički rad, koji je daleko ozbiljniji od toga – pojasnio je Lacković.
Izjavio je da će, ukoliko se pokaže da nema stabilne većine za normalno funkcioniranje Vlade, podržati ponavljanje izbora kao rješenje.
– Ovo predizborno vrijeme u Saboru je bilo poput zvjerinjaka, gdje se ljudi vrijeđaju na osobnoj razni, ne birajući riječi te se uopće nije govorilo argumentirano o temi – nezadovoljan je Lacković, najavivši kako bi se takvim ponašanjem i produbljivanjem krize mogao zaustaviti ciklus povlačenja EU sredstava narednih pola godine.
