Okrugli stol Stanje i perspektive visokog obrazovanja u Koprivničko-križevačkoj županiji održava se danas u prostorijama Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Koprivnice. Organizatori su Koprivničko-križevačka županija i HGK – ŽK Koprivnica.
Cilj okruglog stola je razmatranje stanja i perspektiva visokog obrazovanja u županiji kroz predstavljanje studijskih programa i područja suradnje Sveučilišta Sjever i Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima sa županijom, srednjoškolskim obrazovnim ustanovama i gospodarstvom.
Župan Darko Koren rekao je kako mladima mogu dati poticaj, ali da ostalo ovisi o njima.
– Poznato je kako smo u smislu visokoškolsko obrazovanih ljudi prilično deficitarni. Nastojimo tu sliku promijeniti. Prihvatili smo inicijativu za održavanjem ovakvog radnog sastanka kojim će se iskristalizirati uzajamna veza stanja i potreba gospodarstva. Želimo usmjeriti mlade da odaberu one programe za koje postoje potrebe na tržištu – izjavio je Koren.
Promijenili su dotadašnji model kreditiranja sa stipendijama, pri čemu je jedan od osnovnih kriterija bio deficitarnost struka. Kazao je župan kako od 35 stipendija imaju devet onih za medicinske fakultete i dodao kako godišnje za stipendiranje i subvencije izdvajaju 2.600,000 kuna.
– Pokušavamo, uz mjere kreditiranja i stipendiranja, barem određeno vrijeme zadržati ljude na prostoru županije. Ovih bi dana, glede zdravstva, trebao započeti model subvencioniranja kamata na stambene kredite za liječnike. Tim potezima i koracima nastojimo reagirati na problem društva – tvrdi župan.
Predsjednik Županijske komore Marin Pucar tvrdi kako je presudna povezanost obrazovanja i gospodarstva, odnosno obrazovati mlade ljude za potrebna zanimanja.
– Moraju se suočiti s realnošću, vidjeti kako gospodarstvo funkcionira, a zatim sva stečena znanja primijeniti u praksi. Naglasio bih da formalno obrazovanje ne završava sa stjecanjem diplome. Moramo se cjeloživotno obrazovati, to je put kojega mladi moraju biti svjesni, jedini koji vodi do uspjeha i karijere s velikim rezultatima – objasnio je Pucar, dotaknuvši se zaklade komore koja stipendira studente.
– Hrvatska nije dovoljno bogata da bi ulagala u mlade ljude koji će zatim odlaziti van. Bilo bi idealno kada biti mladi ljudi nastavili s radom u svojem gradu ili županiji. Zaklade i stipendije su dobri primjeri kojima možemo mlade, a koji nemaju financijske mogućnosti, uključiti u stjecanje visokoga obrazovanja. U Hrvatskoj imamo privilegiju što možemo za mali novac, u usporedbi s drugim zemljama, steći diplomu na učilištima i sveučilištima – rekao je Pucar.
Sveučilište Sjever i Visoko gospodarsko učilište ostvaruju dobru suradnju
O suradnji Sveučilišta Sjever s lokalnom zajednicom i gospodarstvom govorio je prorektor Sveučilišno centra Koprivnica Mario Tomiša, kazavši kako je suradnja dobra, ali uvijek može biti bolja.
– Nadamo se kako će ovaj okrugli stol biti prvi u nizu. Smatram kako je naša županija do pojave Sveučilišta Sjever bila jedna od rijetkih hrvatskih koje nisu imale pristup javnom visokom obrazovanju na teret ministarstva. Na neki način ta nepravda ispravljena je osnivanjem Sjevera čime su naša djeca u istome položaju kao ostali – rekao je Tomiša te napomenuo kako je koprivničko sveučilište prema službenim podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje jedino javno sveučilište koje je popunilo redovne kvote u Hrvatskoj.
Dekanica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Marijana Ivanek-Martinčić potvrdila je kako su najstarija ustanova u područja obrazovanja u poljoprivredi u državi, ali i šire. Time njihovi temelji sežu čak do 1860. godine kada je osnovano prvo Kraljevsko gospodarsko-šumarsko učilište.
– Tradicija služi da bi se na njoj gradilo. Izgradili smo vrlo dobre studijske programe karakteristične po stručnoj praksi što se danas prepoznaje kao nedostatak. Možemo reći kako smo u tome vrlo uspješni – kazala je M. Ivanek-Martinčić i nastavila.
– Naš je zadatak usmjeravati studente da po završetku studija budu spremni za tržište rada. Mislim da uz tu stručnu praksu to i postižemo. Prepoznati su kao spremni za tržište – objasnila je.
Međutim, zabrinuta je glede slabe zainteresiranosti za studij poljoprivrede, kako u Križevcima, tako i u Hrvatskoj.
– Jedan od razloga zasigurno je iseljavanje mladih, a drugi sami položaj poljoprivrede koja se više ne čini atraktivnim zanimanjem. Veliki je to promašaj mladih jer je riječ o zanimanju bez kojega čovječanstvo ne može funkcionirati.
