Prepoznatljivo i uvijek pristupačno lice koprivničke knjižnice “Fran Galović” Petar Lukačić, već poznat kao vrlo uspješan, proaktivan i nagrađivan knjižničar vratio se s još jednog dalekog, poučnog i inspirativnog putovanja.
Naime, Petar je kroz natječaj osvojio EIFL-ovu stipendiju za prisustvovanje na konferenciji Next Library 2017 u danskom Aarhusu. EIFL je nevladina organizacija koja se bavi poticanjem dostupnosti znanja s posebnim naglaskom na programe knjižnica. Osim Petra iz male Hrvatske, EIFL-ovi stipendisti dolaze s Kariba, iz Afrike i Makedonije.
– Ideja tih konferencija je predviđati budućnost razvoja knjižnica te da budu inspirativne na takav način da se knjižničari iz cijelog svijeta okupe na jednom mjestu i razmjenjuju iskustva. Cilj Konferencije je omogućiti osobama iz zemalja u razvoju što bolji pristup novim znanjima i što bolji način osiguravanja novih mogućnosti odnosno ostvarenja – objašnjava nam naš sugovornik.
Petar je pohodio konferenciju od 11. do 14. lipnja, uz obvezu da pripremi i radionicu odnosno izlaganje koje su stipendisti morali održati. U okviru putovanja i upijanja novih znanja bio je u obilasku impresivne knjižnice Dokk 1, a koju je nazvao rajem za knjižničare.
– To je knjižnica nastala nakon mnogo godina promišljanja te je integrirana u lokalnu zajednicu na perfektan način. Skandinavske zemlje zbog načina na koji usmjeravaju poreze i razvijaju način otvorenosti lokalnoj zajednici i njenim potrebama, mnogo pažnje posvećuju načinu dizajniranja knjižnica. Za primjer, nova knjižnica koja se ove godine otvara u Helsinkiju, kroz iskustvo Dokka 1, već je u svom razvoju predvidjela 20 posto prostora za građu, a 80 posto za korisnike. Dok gledajući našu knjižnicu, ovdje je potpuno suprotno – 80 posto je predviđeno za građu, a tek 20 za korisnike – prenosi nam Petar skandinavska iskustva.
Kako kaže, Dokk 1 bio je planski građen. Smješten je na starom dijelu brodogradilišta koje je odlično povezano sa centrom grada. Okolni prostor čine klupe, mjesta za igru djece poput tobogana, ali koji su ciljano motorički osmišljeni, gdje djeca da bi došla do njega moraju proći niz prepreka, a u tom prostoru su smješteni i edukativni materijali.
– Dakle, ne svodi se sve na penjanje po lojtri i spuštanje niz tobogan. Mislilo se na toliko detalja da je to fascinantno. Kad se uđe u taj prostor, to nije samo knjižnica gdje posuđuješ knjige ili medije, ili gdje se odvija neko događanje. S desne strane je ogroman prostor koji Grad koristi za izdavanje osobnih iskaznica, putovnica i bilo kakvih dokumenata. Ondje je vrlo razvijena kultura zaduživanja i samorazduživanja knjiga pa su s lijeve strane pultovi s robotima koji to rade umjesto knjižničara. Oni knjige razvrstavaju na posebna kolica, a onda ih knjižničari ili outsourcing osoblje razmještaju po policama te imaju RFID sustav kojim se lako uočava ukoliko knjiga nije na svom mjestu. Također, ondje se upravo uređuje i prostor za dizajnerski studio – zaneseno nam opisuje koprivnički knjižničar.
Kako je Aarhus Europska prijestolnica kulture za 2017. godinu, ondje su za spomenutu knjižnicu i njeno uređenje povukli sredstva te su, prema Petrovim riječima, uredili prekrasan ogroman prostor auditorijuma koji se može prenamijeniti u bilo kojem trenu za bilo kakvo potrebno događanje, poput buvljaka kakvi se odvijaju na našem Sajmištu. Tu su još kafići, restoran i ogromni uredi i drugi prostori te, kako Petar kaže, Inkubator kakav se Koprivnica trudi imati u Dravskoj.
– Ondje je knjižnica središte lokalne zajednice, što ja vidim na prostoru kraj Crkve sv. Nikole predviđenog za knjižnicu, u produžetku s prekrasnim novim parkićem i igralištem. To je ideal prema kojemu teži knjižnica, a ne samo posuđivanju knjiga. Ondje je knjižničar pri osmišljavanju, u dogovoru s građanstvom te zajedno osmišljavaju nove aktivnosti – vizija je našeg sugovornika.
Kako tvrdi, Koprivnica ima potencijala jer se koprivnička knjižnica s ravnateljicom na čelu, u posljednjih 20-ak godina profilirala u jednu od najboljih knjižnica u Hrvatskoj.
– Ne znam hoće li se nova knjižnica razvijati u istom pravcu kao Dokk 1, ali mi smo napravili dokumentaciju od 70 stranica za taj prostor. Idejno rješenje koje je diplomski rad te gdje smo predvidjeli što bi prostor trebao sadržavati po standardima i po kvadraturi za grad veličine Koprivnice. Mi to vidimo kao prostor koji će, poput Dokka 1 privlačiti ljude. Onamo se tom prostoru dolaze diviti čak i turisti. Mnogo se toga može pružiti građanima i kod nas, poput besplatnog bežičnog brzog intereneta. Bez problema se mnogo toga može uklopiti ovdje, samo s dobrom organizacijom i načinom promišljanja prostora – priča Petar o onome čemu bi se trebalo težiti.
Iako je iz drugih iskustava mnogo naučio na svojem putovanju, kaže kako i naš knjižnični model može poslužiti kao primjer drugima.
– Kad sam bio i u Finskoj i bilo gdje drugdje, mogu usporediti kako se koprivnička knjižnica brojem i kvalitetom programa može smjestiti na svjetsku razinu. Usmjerenost idejama i programima svake se godine prezentira na svjetskim kongresima. Tako ove godine Ida i Maja idu na Svjetski kongres knjižničara u Poljsku, dok sam ja prije dvije godine bio u Južnoj Africi, a ravnateljica je lani bila u Americi. Naša izlaganja odbor je ocijenio kao inovativna te smo time zaradili ovakva putovanja – pohvalio se Petar.
Također, priča nam kako je TEDx prepoznat kao nešto što se ne provodi uobičajeno po knjižnicama, ali kako su kroz razgovor ljudi uvidjeli njegovu vrijednost i odlučili to pokrenuti i kod sebe.
– Ja sam predstavio TEDx Koprivnica Library jer smo prvi u EU koji smo pokrenuli takvu konferenciju te smo došli do faze da nam dođe po 150 ljudi pa moramo uvoditi besplatne ulaznice, zbog premalo prostora. Ljudima je bio zanimljiv koncept tog projekta. Također, predstavio sam i sve druge programe koje provodimo – uputio nas je Petar.
Ispričao je i o radionici naziva “Inspirirani knjižnicom” u kojoj su polaznici iz pozicije knjižničara te korisnika prezentirali na koji način knjižničari utječu na život lokalne zajednice od socijalno inkluzivnih usluga i programa koje knjižnice provode, do redovnih programa.
– Ovim sam iskustvom dobio vjetar u leđa, potvrdu da dobro radimo svoj posao te da knjižnica ide u dobrom smjeru otvaranjem prema zajednici. Dobio sam neke ideje, ali još sam toliko preplavljen dojmovima da mi treba neko vrijeme da mi se slegnu i poslože – još je uvijek euforičan omiljeni koprivnički knjižničar.
