Krajem prošlog tjedna, točnije 24. siječnja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je nastavak Školskog e-Rudnika u kojem se mogu naći podaci za svaku gimnaziju u Hrvatskoj od 2013. do 2018. godine. Podaci s posljednje državne mature zasad nisu dostupni jer ih, kako piše portal srednja.hr, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja nije upisao u sustav e-matice. Inače, ovaj sustav omogućuje usporedbu podataka učenika gimnazijskih programa na državnoj maturi s uspjehom u srednjoj školi, a za što su se u obzir uzele i ulazne kompetencije učenika pri upisu u srednju školu.
Provjerili smo kako u čitavom poretku stoji naša županija, a uvidom u podatke došli smo do ne tako lijepe istine. Barem se tako na prvu učinilo. Državnu maturu u školskoj godini 2017./2018. na ljetnom roku je sveukupno polagalo 267 učenika iz triju gimnazija s područja Koprivničko-križevačke županije (Gimnazija Fran Galović Koprivnica, Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci te Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac), dok je jesenskom roku iz koprivničke i križevačke gimnazije maturi pristupilo 14 učenika.
Prosječna cjelokupna ocjena Koprivničko-križevačke županije jest od 3,37 za A razinu i 3,19 za B razinu. Točnije, ukupno 14 županija je bolje od naše i u A i u B razini ako gledamo prosječnu ocjenu po županiji, četiri županije, a koje ne spadaju u spomenutih 14 županija, lošije su od naše u A razini, ali su bolje od naše u B razini, dok su samo dvije županije lošije od Koprivničko-križevačke u obje razine. Radi se o Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Osvrt na ovaj podatak pokušali smo dobiti od sva tri ravnatelja s područja naše županije, no do završetka ovog teksta nismo uspjeli doći do ravnatelja križevačke gimnazije.
– U statističkoj pogrešci su sve županije, koliko vidim nema tu velikog odstupanja, razlika u prosjecima je toliko minimalna da se ne bi trebala uspoređivati. Možda je interesantno kada ovako ugrubo gledamo reći da je neka županija bolja od neke druge, ali bitno je napomenuti da su razlike minimalne. Ono što se događa jest da se rezultati po školama zbrajaju i može se dogoditi da jedna škola ima 4,5 prosjek, a u biti je to neka jako mala škola s malo učenika i neka ih je pet briljiralo na maturi i odmah im je ukupni prosjek pri vrhu – kaže ravnatelj đurđevačke Gimnazije Tomislav Ostojić.
Slaže se s njim i ravnatelj koprivničke Gimnazije Vjekoslav Robotić
– Ako gledate prosjeke mogli bi donijeti zaključak da smo loši, ako gledate samo “pikove”, onda smo predobri. Trebali bi uspoređivati gimnazije sa sličnim brojem učenika. Na primjer u pojedinačnim gimnazijama mi smo top, ali istina je da su nam u prosjeku pobjegle međimurske i varaždinske gimnazije. Da, pobjegle su zbog ulaganja u centre izvrsnosti, a te dvije županije zajedno su uložile oko 3,5 milijuna kuna u njih, a mi smo od kad kod nas postoji taj centar (2013. godina) uspjeli uložiti oko 50 tisuća kuna – objašnjava Robotić.
S druge strane, Ostojić napominje kako dobivene brojke nisu za hvalu, i trebaju se rješavati. No, promatrati školu koja sve skupa ima 160 učenika dok koprivnička gimnazija 2017./2018. godine samo na maturi ima 156 učenika, nije baš spretno rješenje, a gdje su tek škole u Zagrebu gdje u nekim gimnazijama ima oko 2000 maturanata.
– To vam je kao da nas dvoje idemo raditi mačeve i vi možete uzeti čelik koji god poželite jer imate na biranje, a ja mogu uzeti samo onaj koji dobijem. Naravno da ćete u principu vi u samom startu biti u prednosti i bit ćete bolji – kaže Ostojić te napominje kako je ovo dosta upitna metodologija, no usprkos njenoj upitnosti rezultati su, smatra, na razini Hrvatske poražavajući.
Kada krenemo uspoređivati sve tri gimnazije u našoj županiji, koprivnička gimnazija prednjači u prosječnoj ocjeni na maturi s 3,42 za A razinu i 3,36 za B razinu. Prati ju križevačka gimnazija s ocjenom 3,34 za A razinu i 3,09 za B razinu, dok je đurđevačka zauzela treće mjesto s ocjenom 3,16 za A i 2,90 za B razinu. Kada gledamo uspjehe po predmetima, na području cijele županije znanje iz engleskog jezika prema prosječnoj ocjeni prednjači, na drugom mjestu je hrvatski jezik, dok je matematika kao treći obavezni predmet zauzela treće, odnosno posljednje mjesto.
– Problem kod ove statistike jest što je naša škola mala, kod nas je na maturu izašlo 37 učenika. Ako jedan učenik lošije riješi maturu, mi statistički padamo. Jako je škakljivo baviti se statistikom kod ovako malog broja učenika – rekao nam je ravnatelj đurđevačke Gimnazije Tomislav Ostojić.
– Naš uspjeh je nekako i za očekivati, mi imamo odlične profesore, imamo jednosmjensku nastavu i dobru opremljenost zgrade i treće što isto treba ubrojiti jest da imamo najveće gravitacijsko područje – kaže Robotić te napominje kako je matematika oduvijek najteža, a dobri rezultati iz engleskog jezika su tu zbog činjenice da su oni kurikularnu reformu počeli prije 10 godina dok ostali nažalost to nisu mogli napraviti.
Dvije županije koje definitivno prednjače u uspjehu svojih gimnazijskih učenika koji su polagali maturu 2017./2018. godine su Međimurska županija i Grad Zagreb. Kada gledamo ukupnu prosječnu ocjenu na maturi u Međimurskoj županiji dolazimo do ocjene 3,70 za A i 3,60 za B razinu, dok je prosjek Grada Zagreba 3,62 za A i 3,70 za B razinu. Virovitičko-podravska i Ličko-senjska su, kako smo već spomenuli, jedine iza nas sa prosjekom od 3,28 za A i 3,09 za B razinu, odnosno 3,09 za A i 2,75 za B razinu.
S druge strane, bitno je gledati i usporedbu ocjena prilikom upisa u gimnazije, zatim ocjenu u četvrtom razredu pa onda ocjene s mature.
– U našoj školi se te ocjene lijepo približavaju iako je zaključna ocjena na kraju četvrtog razreda viša od one s mature, ali to nije čudno, jer činjenica je da je završna ocjena napravljena na temelju puno više predmeta od onih na maturi. Točno se vidi da su ocjene iz osnovne škole problem, jer učenici upisuju s prosjekom 4,7 do 4,4, a kako se približavaju kraju školovanja taj prosjek pada i to je također još jedan od uzroka problema – govori za kraj Tomislav Ostojić, te napominje kako je to sasvim realno jer je gimnazijski program najteži u Hrvatskoj i normalno je da će ocjene padati. Za njega je Zagreb statistički čist s obzirom na broj učenika, ali stavljati u isti koš škole s 300 ili 700 učenika, nema smisla.
Na kraju svih krajeva, ovo nije pokazatelj uspješnosti škola, ovo su samo rezultati matura 2017./2018. godine. Ovo je doslovno uspjeh, odnosno neuspjeh učenika na državnoj maturi. Ostojić napominje kako i stres uvelike pridonosi njihovim ocjenama jer previše se tereta stavlja na njih, a da ljudi toga nisu ni svjesni.
