Pred nama je 668. rođendan Koprivnice. Svake godine radi se određeni pregled godine, pa je to savršena prilika za rekapitulaciju učinjenog, ali i najavu planova pred gradskom upravom. Najpozvaniji za to je svakako Mišel Jakšić, gradonačelnik koji predvodi tim pročelnika, ali i brojne djelatnike gradskih odjela i ustanova.
ePodravina: Kad biste morali izdvojiti nešto što je bilo karakteristično i pamtljivo u posljednjih godinu dana našeg grada, što bi to bilo?
MJ: Tempo je zaista snažan, tako da je teško vezati se samo uz jedan projekt ili događaj. Svakako moram naglasiti da se investicijska aktivnost nastavila; aglomeracija, kao najveći europski projekt u povijesti ovih krajeva, došla je kraju. Pokrenuta je gradnja dva nova vrtića, u Herešinu i Bajeru, kao najvećeg vrtića u povijesti ovog grada i županije. Sve je pripremljeno za gradnju i dogradnju naših škola, Osnovne škole Braća Radić i područnih škola. Obnavlja se sinagoga, počinje energetska obnova muzeja i škole Đuro Ester, a svakako ne smijemo zaboraviti sve što smo radili u okviru ITU mehanizma za tržnicu, visokoškolsko obrazovanje te za povezivanje s nama susjednim općinama. Toliko je toga da ću stati prije nego što nešto zaboravim i izostavim.
ePodravina: ITU bi nekako trebao zaokružiti jednu investicijsku “eru” u Koprivnici. Građane zanima kad bi mogli konačno krenuti i radovi na novoj tržnici, knjižnici, takozvanom polivalentnom centru?
MJ: Završeno je ocjenjivanje pristiglih radova, i svakako moram naglasiti da smo imali sjajan žiri međunarodnog karaktera, s poznatim domaćim stručnim prezimenima poput Mikelića, Rovis, te međunarodno priznatog slovenskog arhitekta Glažara. Naravno, uz naše domaće snage, Natašu Tetec i Karla Galinca. Još uvijek ne smijemo objaviti nagrađene radove, no pristigli radovi su zaista izvrsni, i siguran sam da ćemo svi biti zadovoljni. Dobit ćemo novi duh, energiju i jedno novo mjesto susreta u našoj Koprivnici za naredna desetljeća. Uskoro ćemo prezentirati radove, nakon čega kreće projektiranje, a kroz godinu dana možemo očekivati početak gradnje.
ePodravina: Iz godine u godinu rastu izvorni prihodi, ponajviše zbog povećanja prihoda od poreza, a što pak diže gradski potencijal za razvojne projekte. Također, i zaduženost Grada je prilično niska. Razmišljate li o kakvim budućim vlastitim izvornim kapitalnim investicijama, zaduženjima ili je proračun već dovoljno opterećen servisiranjem postojećih projekata i usluga?
MJ: Kao što spominjem snažan rast i investicijski ciklus samog grada, potrebno je istaknuti i snažan razvojni ciklus našeg gospodarstva. U proteklih 25 godina nikada nismo imali toliko radnih mjesta na području grada Koprivnice, što potvrđuju službene nacionalne statistike prema kojima smo među top 10 gradova, i po broju radnih mjesta i po omjeru radnika i umirovljenika. To sa sobom nosi i odgovornost da zajedničkim snagama nastavimo stvarati uvjete za povećanje plaća naših radnika, kao i za ugodniji život naših umirovljenika. Što se tiče projekata i proračuna, proračun je stabilan, a želim istaknuti da smo školu u Podolicama, trg, kao i dobar dio sanacije nakon aglomeracije financirali gradskim sredstvima. Udio gradskih sredstava prisutan je i u izgradnji vrtića. No, ne planiramo stati samo na tome te već danas mogu reći da pripremamo nove investicije u prometnu infrastrukturu, primjerice početak rješavanja koprivničkih obilaznica, a u našim planovima visoko mjesto zauzimaju i bazeni.
ePodravina: Kad smo već kod investicija, priča se o obnovi gradskog stadiona, a spomenuli ste i gradnju vanjskih bazena. Ima li Grad želju i potencijal sudjelovati u njima? Koliko su oni zapravo ostvarivi?
MJ: Što se bazena tiče, već sam naveo da su visoko u planovima, a stadion je projekt za koji ću ponovno istaknuti da smo spremni biti partneri. Nažalost, osim dobre volje Grada i Slavena, od svih dosadašnjih obećanja Vlade RH i HNS-a nije se dogodilo apsolutno ništa.
ePodravina: Uz sve što Grad radi i koliko izdvaja za djecu, učenike, studente i roditelje demografska slika i dalje nije dobra. Čak i Koprivnica bilježi negativan prirodni prirast. Može li se uopće još nešto učiniti?
MJ: U temi demografije najveća je odgovornost na državi, a moramo priznati da, uz svu najbolju volju, nije moguće preokrenuti trendove u godinu ili dvije. Na tom području država će morati pružiti puno više nego što je do sada činila. Kada gledamo iz perspektive Koprivnice, ponosni smo na sve naše programe, od stipendija, potpore vrtićima, pomoći dadiljama, besplatnih bilježnica i radnih bilježnica, poticajnih cijena za građevinske parcele, pa sve do izgradnje novih vrtića i škola koje smo dosad realizirali. Sigurno je da je i to doprinijelo tome da u tim sivim statistikama Koprivnica stoji znatno bolje od ostatka države, što je vidljivo i iz usporedbe postotaka za Koprivnicu i županiju u odnosu na prosjek. No, to nas ne zadovoljava, te nastavljamo raditi na novim programima usmjerenima prema našim mladim obiteljima.
ePodravina: Poslovne zone su nam praktički pune, najavljuje se i dolazak novih investitora. Ima li mjesta njihovom širenju – kad će treća zona u Kampusu?
MJ: Radimo na proširenju Dravske i Radničke ulice, koje su gotovo u potpunosti popunjene i ovim tempom postaju premale. Također intenzivno radimo na planu za treću poduzetničku zonu na području kampusa.
ePodravina: Vi i župan bili ste nedavno na panelu o prometu u Varaždinu pa je izrečeno kako je brza cesta do Koprivnice – cesta zvana čežnja. Hoće li uistinu biti čežnja ili ćemo doživjeti njen dolazak do podravske metropole i – realno kada?
MJ: Nastavit ću i u Saboru i kao gradonačelnik ponavljati da su Koprivnica i naše gospodarstvo odavno zaslužili tu cestu; štoviše, platili smo je i preplatili. Tempo je, po mom mišljenju, prespor, i to ću nastaviti ponavljati te tražiti rješenja u svim nadolazećim danima. Zašto sve ide tako sporo? Možda je to pitanje za one koji su obećavali brda i doline, a nikada ništa nisu realizirali.
ePodravina: Kako je gradska vlast zadovoljna kapitalnim nacionalnim projektima koji se odvijaju na području Koprivnice, prije svega modernizacije pruge, ali i aglomeracije? Doduše u “saniranju” aglomeracije sudjeluje i gradski proračun.
MJ: Aglomeracija je najveći europski infrastrukturni projekt u povijesti grada Koprivnice. Vodile su se mnoge rasprave i bilo je puno komentara kako koprivnička aglomeracija nikada neće ni krenuti, a danas je jasno da će biti prva u našoj županiji. Bilo je nervoze i kritika, i to opravdanih, jer živimo u vremenu s nedostatkom radne snage i materijala. Danas mogu reći da, nakon svega, imamo projekt koji je stigao do svoga kraja i koji će sigurno u narednim desetljećima donositi pozitivne učinke i za Koprivnicu i za naše susjedne općine. Povučena su značajna europska sredstva, a velika sredstva su izdvojena i iz gradskog proračuna za sanaciju. Zahvaljujem cijelom timu koji je radio na ovom projektu, kao i svim našim sugrađankama i sugrađanima na strpljenju.
ePodravina: Prije više godina krenulo se s razvojem identiteta (brandinga) grada kroz projekt “Pametnog grada”. Je li to još uvijek aktualno, što uopće pametni grad podrazumijeva i kakva je vaša vizija Koprivnice kroz, recimo 10 godina?
MJ: Rezultati Koprivnice i našeg gospodarstva pokazuju koliko intenzivno radimo na održivim, ekološkim i pametnim rješenjima. Drugi smo u Hrvatskoj po razvrstavanju otpada, imamo najmanje gubitke u našoj vodovodnoj mreži, grad smo s najviše solarnih elektrana na krovovima poslovnih i privatnih objekata, a mogao bih navesti još mnogo drugih primjera. Uglavnom, ne želimo zanemariti ni Podravku ni Vegetu. Želimo nastaviti razvijati Koprivnicu kao grad visokog društvenog i komunalnog standarda, snažnog gospodarstva i dostupnosti svega potrebnog za miran i kvalitetan život. Otvorena, napredna, solidarna, razvijena, sigurna i zelena Koprivnica jedno je od najpoželjnijih mjesta za život, što realno već i jest danas.
ePodravina: Na kraju tu je nezaobilazni turizam. Dojam je da dosad nije bio u prioritetima te da su nas susjedni gradovi poput Đurđevca tu “prešišali” – pogotovo kad je riječ o cjelogodišnjoj ponudi.
MJ: Grad u kojem nastane Renesansni festival ne može u svojim prioritetima ne imati turizam. Vidimo rezultate i prepoznatljivost našeg Renesansnog festivala, kao i brojne posjetitelje na manifestacijama poput Ljeta na Zrinskom, Božićne bajke, Podravskih motiva te na drugim događanjima kao što su Rock Live i Fest Jazz. Događanja i manifestacija imamo više nego ikad, a ono što nam ostaje kao veliki zadatak je rad na podizanju hotelskih kapaciteta, na čemu intenzivno radimo. Veselim se i poštujem svaki iskorak i Đurđevca i Križevaca, no činjenice govore da Koprivnica čini 30 posto stanovništva naše županije i 60 posto svih gospodarskih aktivnosti, a to dovoljno govori samo za sebe.
