U Zagrebu je predstavljen Izborni program Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata „Hrvatska se voli radom“, dokument koji je na inicijativu predsjednika HNS-a Predraga Štromara dovršen u suradnji s građanima.
– HNS-ov Izborni program jedinstven je u politici jer je rađen zajedno s građanima. Do neki dan skupljali smo pitanja, mišljenja i konstatacije građana te na temelju toga završili program, ali i dalje ćemo komunicirati, pitati građane što im je potrebno, što ih tišti te i dalje u Vladi reagirati i predlagati, upravo kako bismo slušali građane. Politika je često slijepa i gluha prema građanima, ali mislim da su oni najbitniji i zbog njih politika postoji – poručio je predsjednik HNS-a Predrag Štromar.
– S današnjim danom prikupljeno je više od 1500 prijedloga građana i njihovi zahtjevi kreću se od poticaja za poduzetnike do pitanja predškolskog odgoja. Osobno sam inzistirao da se u program HNS-a uvrsti nekoliko meni važnih točaka, a to su rješavanje sigurnog krova nad glavom, besplatni vrtići za sve i povećanje plaća, posebice na sjeveru Hrvatske, gdje su u prosjeku one najmanje – rekao je Štromar.
Istaknuo je da je Ministarstvo graditeljstva pripremilo izmjene Zakona o subvencioniranim kreditima kako bi se program, po potrebi i sukladno odlukama buduće Vlade, mogao nastaviti. Po pitanju besplatnih vrtića iznio je prijedlog prema kojem bi država s 400 ili 500 kuna direktno subvencionirala jedinice lokalne samouprave za svako dijete.
– Razgovorom s brojnim jedinicama lokalne samouprave utvrdili smo da je ovaj prijedlog realan i izvediv. Za njegovo ostvarenje na razini države potrebno je izdvojiti oko 700 milijuna kuna, a besplatni vrtići osigurali bi se za svu djecu roditelja čiji imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3000 kuna – poručio je Štromar te naglasio kako bi se sve mjere mogle provesti u trenutku kada bi država barem dva kvartala imala BDP viši od tri posto. Govoreći o povećanju plaća, predsjednik HNS-a rekao je da bi prije svega trebalo ukinuti 100 od 448 nameta, koliko ih moraju plaćati poduzetnici.
Gospodarski dio programa i HNS-ove antirecesijske mjere predstavio je nositelj liste HNS-a u IV. izbornoj jedinici Ivan Vrdoljak.
– U vrijeme krize najmanje što trebamo je da nam zemlju vode oni koji prvenstveno brinu o ideologijama, činovnici ili nezavisni bez odgovornosti – poručio je Vrdoljak.
Iznoseći smjernice ekonomskog programa istaknuo je nužnost poreznog rasterećenja radnika i ukidanja administrativnih prepreka u poslovanju.
– Glavni ključ izlaska iz ekonomske krize i pokretač budućeg gospodarskog razvoja mora biti privatni sektor. U Hrvatskoj postoji 160 tisuća aktivnih poduzetnika i ja sam jedan od njih i znam što je potrebno napraviti da bih povećao plaće i zaposlio nove ljude. Privatnom sektoru moramo pomoći osiguravanjem jeftinijeg i dostupnijeg novca. To se može kroz HBOR i naš prijedlog je da se Hrvatska banka za obnovu i razvoj pretvori u Hrvatski razvojni fond – smatra nositelj liste HNS-a u IV. izbornoj jedinici.
Govoreći o dijelu programa koji se odnosi na sport Vrdoljak je ocijenio kako ključ dobre budućnosti svake zemlje, osim u gospodarskom razvoju i obrazovanju, leži i u poboljšanju statusa sporta.
– Nevjerojatno je velik broj djece koja se zbog socijalnog statusa svojih roditelja ili zbog mjesta prebivališta ne mogu baviti sportom. U 2021. godini to više ne smije biti moguće. U programu se zalažemo da se svakom osnovnoškolcu omoguće mjesečni vaučeri za sport – rekao je Ivan Vrdoljak.
Ministrica znanosti i obrazovanja te nezavisna kandidatkinja na listi HNS-a u III. izbornoj jedinici Blaženka Divjak podsjetila je na rezultate u području znanosti i obrazovanja u proteklom mandatu, istaknuvši 20 puta veća ulaganja u poticanje izvrsnosti te povećanje ulaganja u visoko obrazovanje od 25 posto. Ispunili smo gotovo sve što smo obećali, istaknula je Divjak, podsjetivši na ulazak Hrvatske u CERN, povećanje socioekonomskih i uvođenje STEM stipendija, kao i na, nakon 25 godina uvedenu kurikularnu reformu.
– Preostaje nam drugo poluvrijeme kurikularne reforme, a to je cjelodnevna nastava, što do sada nije promijenjeno zbog nedostatka infrastrukture, odnosno propusta u planiranju EU fondova za škole u mandatu prije našeg – rekla je Divjak. Cilj je i poboljšati rezultate koje postižu posebno učenici nižeg socioekonomskog statusa, jer se radi o velikoj nepravdi i nepružanju jednakih šansi svima, što se, poručila je, namjerava ispraviti.
