Koprivničko-križevačka podružnica Hrasta održala je skup u subotu, 18. siječnja na Trgu svetog Jurja u Đurđevcu, a u sklopu nacionalne akcije HRAST-a pod nazivom Pretvorimo minus u plus. Tom prigodom članovi su građane informirali o demografskim prilikama u Hrvatskoj. Između ostaloga, HRAST je upozorio kako Hrvatska demografski izumire te da se nalazi se na pragu demografske propasti.
– Svi pokazatelji demografskih struktura i procesa izrazito su negativni. Svake godine prosječno se rodi 10.000 djece manje nego što ljudi umre. U malo više od dvije godine nestane grad veličine Koprivnice. Isto tako svake godine nekoliko tisuća ljudi, uglavnom mladih, napušta Hrvatsku. Dobna struktura ukazuje na duboku starost stanovništva Hrvatske. Mladih je sve manje i manje – upozoravaju članovi spomenute udruge te dodaju kako je između posljednja dva popisa broj stanovnika u Hrvatskoj smanjen za otprilike 150.000 osoba.
Iznijeli su i i informaciju kako je samo u 2012. godini broj stanovnika u Hrvatskoj smanjen za 13.857 osoba, kao i da je podjednaka situacija i u Koprivničko-Križevačkoj županiji koja je 2012. godinu završila u minusu od 568 osoba što je jednako veličini Šemovaca.
HRAST ovom akcijom koja se istovremeno odvija u svim dijelovima Hrvatske želi ukazati na neodrživost postojećeg stanja u kojem država ne vodi dovoljno računa o demografskoj problematici. Kako sve znanstvene projekcije predviđaju nastavak izrazito negativnih trendova u slučaju zadržavanja postojećih, ali nedovoljnih mjera populacijske politike, krajnji je čas da Hrvatska demografsko pitanje uzdigne na stratešku nacionalnu razinu.
– Demografsko pitanje mora postati pitanje nacionalne sigurnosti, pitanje opstojnosti hrvatske države na najvišoj institucionalnoj razini. Stanovništvo je osnovni resurs društveno-gospodarskog razvoja svake zemlje. Izrazito nepovoljna dobna struktura u vrlo bliskoj budućnosti uvjetovat će kronični nedostatak radne snage. Jedno od gorućih pitanja bit će pitanje mirovinskog sustava. Tko će ogromnom broju sadašnjih i budućih umirovljenika zaraditi mirovine? – pita se Alan Vorkapić, predsjednik Koprivničko-Križevačke podružnice HRAST-a i naglašava kako će demografski uvjeti za posljedicu imati daljnje povećanje regionalnih razlika u gospodarskoj razvijenosti, odnosno direktno će utjecati na gospodarsko nazadovanje mnogih krajeva Hrvatske.
Članovi HRAST-a upozoravaju kako je krajnji čas da se nešto napravi po tom pitanju, jer su, prema njihovim riječima, svi postojeći planovi gospodarskog oporavka i budućeg napretka pucanj u prazno ako se ne počne voditi računa o tome da Hrvatska neće imati ljude koji će biti nositelji tog razvoja.
– Demografska politika svakako bi dobrog „saveznika” mogla imati u mentalitetu hrvatskog naroda koji je naklonjen općeljudskim vrijednostima poput braka i obitelji, a što je bilo jasno vidljivo na prošlom referendumu o ustavnoj definiciji braka. No, Vlada RH ne samo da pokazuje potpuno nerazumijevanje važnosti ovog pitanja i njegove povezanosti s razvojem gospodarstva, već nametanjem svoje ideologije želi promijeniti mentalitet hrvatskog naroda čime se narušava mogućnost demografske obnove – kažu u HRAST-u i dodaju da se Vlada bavi Zakonom o životnom partnerstvu čime direktno ignorira demokratsku volju naroda izraženu na referendumu te je ukinula Ministarstvo obitelji, a demografsku politiku niti ne spominje.
HRAST tako poziva sve kreatore državne politike da shvate navedeni problem i da ga postave na stratešku razinu prioriteta rješavanja.
Ovdje su nabrojene i neke od konkretnih mjera za koje se HRAST zalaže u sklopu svoje obiteljske politike:
– Poboljšanje uvjeta za mlade obitelji i obitelji s više djece (Uvođenje instituta majke odgojiteljice, povećanje porodiljnih naknada, financijsko poticanje kod ranijeg odlučivanja za dijete, veće subvencije na cijenu vrtića i osiguravanje organiziranog čuvanja predškolske djece za djecu zaposlenih roditelja čija djeca nisu dobila smještaj u vrtić, snižavanje troškova udžbenika i školskog pribora, subvencioniranje najma ili kupnje prvog obiteljskog stana, povećavanje poreznih olakšica za djecu…)
– Usklađivanje obiteljskog života i rada (Poticaji poslodavcima koji zapošljavaju nezaposlene majke/očeve nakon isteka porodiljskog dopusta i to na neodređeno radno vrijeme, poticaji poslodavcima pri zapošljavanju roditelja na skraćeno radno vrijeme, projekt za poticanje poduzeća naklonjenih roditeljima, poticanje poslodavaca na otvaranje internih vrtića za djecu svojih zaposlenika, zabrana davanja otkaza trudnicama…)
– Direktna financijska pomoć za svako rođeno dijete (Za svako rođeno dijete država bi trebala isplaćivati direktnu financijsku pomoć za njegovo uzdržavanje. Iznos pomoći bi se povećavao za svako sljedeće dijete u obitelji.)
– Sustavna medijska kampanja u svrhu promocije obitelji i roditeljstva (stvaranje ozračja u društvu kojim bi se poticalo na roditeljstvo)
– Stvaranje gospodarskih uvjeta koji će omogućiti zapošljavanje, a samim time i poticati nastanak obitelji.
