Izgleda da se u doba krize Hrvati ne odriču kave tako lako budući da ona pokazuje istu razinu prodaje kao i prošle godine. Prema agenciji MEMRB u zadnjih 12 mjeseci potrošeno je 10,6 milijuna kilograma kave što ukupno iznosi oko 791 milijun kuna.
U kojoj mjeri će se rast cijene sirove kave koji u posljednjih devet mjeseci iznosi čak 45% odraziti na cijene u maloprodaji, a time i na potrošačke navike ostaje za vidjeti u narednom periodu.
Ipak sudeći prema rezultatima istraživanja magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal provedenom tijekom srpnja na nacionalno reprezentativnom uzorku od 407 ispitanika najavljena poskupljena teško da će donijeti znatnije promjene i pokolebati domaće potrošače na odricanje tog napitka u kojem svakodnevno uživaju.
Naime, 80% odraslih građana Hrvatske konzumira neku vrstu kave i to barem jednom dnevno. Manji postotak pije kavu više od dva puta dnevno, a vrlo mali broj konzumenata ne pije kavu redovito.
Najviše se pije turska kava (70%), slijede instant kava (15%) te kapučino (12%). Beskofeinsku i ledenu kavu pije vrlo mali postotak konzumenata.
Najčešće konzumirane marke su Franck (47%), Nescafe (16%) i Glorija (12%).
Gotovo svi konzumenti kavu piju kod kuće (94%), trećina konzumenata pije kavu i u kafićima (36%), a četvrtina još i u gostima (24%).
Istraživanje je provedeno tijekom srpnja 2010. na reprezentativnom uzorku od 407 građana.
Razlozi rasta cijene sirove kave
1. Zbog vremenskih nepogoda koje su bitno utjecale na berbu kave i obilnih kiša koje su zahvatile najveću pokrajinu uzgoja sirove kave u Brazilu koji čini 40% svjetske proizvodnje, urod kave je smanjen za nekih 10 % u odnosu na prošlu godinu. .
2. Pojačan je izvoz prema mnogoljudnim tržištima Kine i Indije, gdje kultura ispijanja kave sve više dobiva na važnosti što su zbog pojačanog rasta potražnje iskoristili burzovni špekulanti koji ulažu u kavu i povlače je iz opticaja kako bi podigli cijenu.
3. Kava je burzovna roba te je vezana uz vrijednost dolara koji je u odnosu na kunu ove godine narastao za 15-20%.