Nakon još jedne u nizu blagih zima, aktualno sjećanje i ogorčenje na negativne učinke klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj povezano je s hladnom frontom koja je zemlju pogodila prije 20-ak dana i donijela kasne proljetne mrazove nekoliko dana uzastopce.
Stradale su sve rano cvatuće vrste voćaka poput ranih sorti jabuka i kruški te gotovo sve vrste koštičavog voća: marelice, breskve, trešnje, višnje, šljive, drijen. Šteta je ogromna, a u Hrvatskoj voćarskoj zajednici procjenjuju da je na nekim područjima, pogotovo u središnjem dijelu zemlje, stopostotna. Osim u voćnjacima, štete se bilježe u vinogradima i povrtnjacima.
Izloženost negativnim učincima klimatskih promjena
Republika Hrvatska već je dulje vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena na prirodne ekosustave, gospodarske sektore i zdravlje ljudi, jer se geografski nalazi u Sredozemnom bazenu koji je prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja označen kao klimatski ”vruća točka“.
Obzirom da Republika Hrvatska velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju, sve je više dokaza da je izrazito osjetljiva na rastući utjecaj klimatskih promjena i da se njezina ranjivost na klimatske promjene kontinuirano povećava. Tako je ranjivost nekih gospodarskih sektora na klimatske promjene gotovo akutna, a posebice se to odnosi na poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, energetiku i turizam.
Stoga posebno ne iznenađuje izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) prema kojem Republika Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP).
Izračuni struke pokazuju da su ekonomski gubici uzrokovani ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1980. do 2013. iznosili oko 16,9 milijardi kuna, odnosno u prosjeku oko 510 milijuna kuna godišnje. Ti su ekonomski gubici još dodatno značajno porasli tijekom 2014. i 2015., na ukupan iznos veći od 21 milijarde kuna za razdoblje od 1980. do 2015. godine.
Također, prema stručnim procjenama, ekstremni vremenski uvjeti nanijeli su hrvatskom poljoprivrednom sektoru između 2000. i 2007. štetu od 1,3 milijarde kuna, dok je suša 2003. prouzročila štetu energetskom sektoru između 470 i 720 milijuna kuna.
Posljedice klimatskih promjena
U Republici Hrvatskoj je danas klima znatno drugačija nego prije 30 godina. Različitim klimatološkim analizama došlo se do spoznaja o ključnim posljedicama klimatskih promjena:
– porast prosječnih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka, naročito u vegetacijskom razdoblju biljaka od travnja do rujna, što ima veliki negativni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju
– porast maksimalnih dnevnih temperatura zraka u svim godišnjim dobima
– pojava sve duljih razdoblja toplinskog stresa tijekom ljetnih mjeseci kada temperature zraka deset i više dana uzastopce prelaze 30 °C, čime se zaustavljaju fiziološki procesi kod biljaka te smanjuje kvaliteta i količina uroda
– promjene rasporeda i područja oborina koje uzrokuju sve više sušnih razdoblja u vegetacijskom razdoblju
– povećanje broja ekstremnih vremenskih pojava poput oluja, poplava, suša, požara, toplinskih valova, jako pljuskovitih oborina, tuča i kasnih proljetnih mrazova.
Za očekivati je da će tijekom idućih desetak godina upravo klimatske promjene u Republici Hrvatskoj postati goruća tema u gospodarstvu i društvu općenito. Jedna od njihovih najznačajnijih posljedica koja se očekuje jest i smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura do 2050. godine za tri do osam posto. To će zasigurno utjecati na kontinuirani rast cijena hrane i osnovnih životnih namirnica poput kruha, mlijeka, jaja i mesa.
Predviđa se da će se u razdoblju od 2040. do 2070. snježni pokrivač u hrvatskim planinskim područjima smanjiti za čak 50 posto. Već danas svjedočimo da bura na obali Jadrana poprima jačinu uragana, a porast razine mora najviše će pogoditi dolinu Neretve i urbana naselja uz jadransku obalu. U slučaju porasta razine mora od 50 cm do 2100. godine gotovo 100 000 stanovnika uz obale Jadrana morat će se preseliti u viša područja.
Kao daljnje značajnije posljedice klimatskih promjena mogu se očekivati:
– povećanje broja požara s daljnjim porastom temperature,
– više izdvajanja za popravke oštećenja energetske infrastrukture izazvane olujama,
– negativan utjecaj na zdravlje stanovništva, ne samo zbog povećanja temperature, već i zbog bolesti koje će prenositi razni kukci i ptice,
– valovi klimatskih migracija stanovništva sa sjevera Afrike, preko Hrvatske, prema središnjoj i sjevernoj Europi.
Naposljetku, i Ujedinjeni narodi (UN) procjenjuju se da će tijekom 21. stoljeća 25 posto
hrvatskog gospodarstva biti izloženo nepogodnostima uzrokovanim klimatskim promjenama.
Prilagodba klimatskim promjenama
Stupanj ranjivosti hrvatskog gospodarstva i društva na klimatske promjene moguće je ocijeniti već i na temelju pogleda na udio poljoprivrede i turizma u ukupnom BDP-u Hrvatske, koji se proteklih godina kreće na razini višoj od jedne četvrtine BDP-a. Tako velika ovisnost gospodarstva o samo dvije djelatnosti povećava i njegovu ukupnu ranjivost te se negativno može odraziti i na sveukupan razvoj društva, a posebice na njegove najranjivije skupine.
Zato je za hrvatsko gospodarstvo i društvo neophodno pravovremeno provođenje prilagodbe klimatskim promjenama, a sve s ciljem izbjegavanja katastrofalnih posljedica za okoliš, društvo i gospodarstvo u bliskoj budućnosti. Izvjesno je da sadašnji trošak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj višestruko smanjuje trošak saniranja mogućih šteta u budućnosti.
Koliko je velika važnost prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj, pokazuje i usvojena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. Iz iste proizlazi da će za prilagodbu klimatskim promjenama do 2040. biti potrebna ogromna ulaganja u procijenjenom iznosu od gotovo 27 milijardi kuna, a posebice u sljedeće sektore gospodarstva:
– poljoprivredu 12,6 milijardi kuna,
– vodne resurse 5,5 milijardi kuna,
– šumarstvo 5,2 milijarde kuna,
– energetiku 1,9 milijardi kuna i
– turizam 0,7 milijardi kuna.
Grafikon 1. Procjene potrebnih iznosa za prilagodbu klimatskim promjenama u Republici
Hrvatskoj prema sektorima do 2040. godine (u mln kn)
Zaključno
Radi svega prije navedenog od prioritetne je važnosti u Republici Hrvatskoj pokrenuti:
– društveni proces prihvaćanja prilagodbe klimatskim promjenama te
– aktivnosti u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera za sprječavanje ili smanjivanje štete koju oni mogu prouzročiti.
To bi na primjeru kasnih proljetnih mrazova koji proteklih nekoliko godina redovito uništavaju trud i muku hrvatskih voćara, vinogradara i povrćara, značilo pravovremeno tehnološko moderniziranje i opremanje anti-frost sustavima po uzoru na susjedne zemlje poput Slovenije i Austrije, gdje gotovo svi ugroženi cvjetovi tijekom cvatnje budu zaštićeni i uspješno zavrgnuti u domaće plodove.
Autor: Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje.
