Bivši direktor Piškornice Mladen Jozinović tvrtki Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. ne mora vratiti 870.158 kuna naknade koju je sam sebi isplaćivao, već ta tvrtka u vlasništvu četiriju sjeverozapadnih županija i općine Koprivnički Ivanec morati podmiriti i 46.550 kuna parničkih troškova, piše Večernji list.
Trgovački sud u Osijeku donio je nepravomoću presudu kojom je odbio tužbeni zahtjev tvrtke Piškornica – sanacijsko odlagalište protiv Jozinovića.
Tvrtka smatra da su ugovori o djelu koje je Jozinović sklopio sam sa sobom ništetni. Jozinović je obavljao funkciju člana uprave i direktora od osnivanja 2014. do 20. studenog 2017., kad je odlukom Skupštine opozvan nakon što je otkriveno da si je uz plaću isplaćivao i milijunski bonus te naknade od 10.000 kuna mjesečno. S doprinosima i porezima brojka se popela na preko 870.000 kuna.
Jozinović je istovremeno obavljao funkciju člana uprave tvrtke Piškornica – sanacijsko odlagalište i bio direktor povezane matične tvrtke Piškornica – regionalni centar za gospodarenje otpadom Sjevernozapadne Hrvatske, u kojoj je primao plaću. Jozinović se branio da mu je skupština matične tvrtke naknadno dala ovlast za zaključenje spornih ugovora o djelu.
Tvrdi da u zakonu nema riječi o tome da bi ovlast za sklapanje ugovora sa samim sobom, kao direktoru, morala dati skupština matične tvrtke. Trgovački sud tumači da jedna te ista osoba, da bi sklopila ugovor o djelu kao zakonski zastupnik naručitelja s jedne strane i kao izvršitelj s druge strane, mora za to imati posebno ovlaštenje društva. No, u ovom sporu situacija je specifična jer je Jozinović bio jedini direktor tvrtke kćeri koje u tom trenutku nije imalo nadzorni odbor, a ujedno je bio i bio i jedini direktor tvrtke majke.
– Dakle, u tom trenutku jedna te ista osoba – Mladen Jozinović, bila je jedina osoba ovlaštena za zastupanje oba društva što bi značilo da ta osoba sam sebi mora dati takvo ovlaštenje. S obzirom da je riječ o istoj osobi, životno je sigurno da ta osoba ne bi sama sebi odbila dati ovlaštenje za sklapanje ugovora – zaključio je Trgovački sud.
Svjedok Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije i član društva Piškornica d.o.o., a od 2015. i predsjednik skupštine toga društva, inače povezan kumskom vezom s Jozinovićem, rekao je da je nekoliko županija osnovalo društvo Piškornica d.o.o. radi zbrinjavanja otpada, a osnovali su i društvo Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. s temeljnim kapitalom od deset kuna, s ciljem sanacije svih odlagališta i zbrinjavanja otpada na tome području. Dali su, rekao je, suglasnost Jozinoviću za osnivanje j.d.o.o.-a i da bude direktor, no nisu razgovarali o naknadi plaće direktora. U početku je Jozinović radio besplatno. U međuvremenu je promet narastao, pa su po zakonu morali osnovati d.o.o. Raspravljali su, kazao je Koren, o Jozinovićevu zahtjevu za isplatu naknade, no nikakva formalna odluka nije donesena. Bilo mu je poznato da si Jozinović isplaćuje naknadu od 10.000 kuna mjesečno, ali mu nije bilo poznato na temelju čega se to isplaćuje. Ističe kako su u to vrijeme imali povjerenja u Jozinovića i smatra da je posao obavljao vrlo kvalitetno.
Župan Koren je na suđenju rekao i da je na sve sastanke Jozinović dolazio sa stručnom ekipom savjetnika, pravnika, ekonomista i poreznika koji su im davali informacije i uvjerenje da se sve u tvrtki ispravno radi.
Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije, rekao je da je na Jozinovićev prijedlog osnovan j.d.o.o. koji nije imalo vlastita tijela osim direktora i skupštinu društva koje je bilo u Jozinovićevoj ovlasti. U trenutku formiranja tvrtke postojala je, svjedočio je Kolar, izjava da nova tvrtka neće imati dodatne troškove, pa stoga nije ni razmatrana naknada direktoru. Na 24. sjednici Skupštine društva na dnevnom redu našla se točka o isplati nagrade i naknade direktoru za rad u iznosu od 10.000 kuna mjesečno, no Kolar je tražio je da se ta točka skine s dnevnog reda jer nije bilo dobro obrazložena. Tražio je, kaže, da se dodatno argumentira i dostavi dokumentacija za sljedeću sjednicu, kako bi o tome mogli raspravljati i odlučivati, no to nije učinjeno. U tom trenutku je smatrao da zbog povećanja posla treba razmisliti o tome da se imenuju dva direktora.
Svjedok Predrag Štromar, bivši župan Varaždinske županije, rekao je da je Jozinović imao plan kako divlje odlagalište pretvoriti u legalno i osigurati sredstva za funkcioniranje ne samo toga j.d.o.o.-a, nego i tvrtke majke Piškornica d.o.o., pa je stoga imenovan direktorom tvrtke kćeri. Osnivači nisu donijeli odluku da Jozinoviću kao direktoru pripada naknada, odnosno nagrada za rad. Kada je tvrtka iskazala dobit krenule su rasprave da bi mu trebalo dati određenu nagradu, spominjalo se deset posto dobiti ili mjesečni paušal, no odluka nije donijeta. Jozinović je na suđenju ispričao da je radio u tvrtki ASA koja se bavila zbrinjavanjem otpada u Istočnoj Europi i kao član uprave često boravio u Hrvatskoj i javljao se na natječaje. Tako je i upoznao župane koji su ga pozvali da dođe kod njih raditi. Postao je savjetnik u Regionalnom centru za gospodarenje otpadom, a potom su ga imenovali za direktora. U tom trenutku Piškornica d.o.o. je imala minimalni temeljni kapital od 20.000 kuna i bila je, kazao je, bez poslovnih aktivnosti, pa je on pokrenuo aktivnosti. Osnovano je više j.d.o.o.-a zbog zbrinjavanja i sanacije otpada na ilegalnim odlagalištima pa je između ostalog osnovana i tvrtka Piškornica – sanacijsko odlagalište s temeljnim kapitalom od 10 kuna. Njegovim osobnim radom i zalaganjem to društvo je, kazao je, imalo temeljni kapital 8,5 milijuna kuna, 40 zaposlenika i 20 milijuna kuna prihoda.
Radio je u obje tvrtke i nije dobio naknadu za rad u tvrtki kćeri, no redovno je održavao sastanke s osnivačima i s njima neformalno razgovarao o naknadi za rad, čime su se, tvrdi, oni i složili. Konzultirao je pravne, financijske i porezne stručnjake koji su mu rekli da je ovlašten sklapati ugovore, pa je stoga i sklopio ugovore o naknadi za rad. Pri tome su, rekao je, plaćeni svi potrebni porezi i doprinosi kako mu je i savjetovano. Tvrdi da svojim radom nije napravio štetu niti jednom od dva društva. Naprotiv, pridonio je koristi, rekao je. O naknadi je, ispričao je, razgovarao sa županom Korenom i Štromarom.
Ova presuda Trgovačkog suda je nepravomoćna i postoji pravo žalbe.
Inače, Jozinovića DORH tereti za počinjenje produljenog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju jer si je od 15. srpnja 2016. do 15. studenog 2017. godine pribavio nepripadnu imovinsku korist od oko 1,5 milijuna kuna.
Prema navodima Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, tereti ga se da je od siječnja 2016. do studenog 2017. godine u Koprivničkom Ivancu, kao direktor trgovačkog društva, neosnovano ugovarao i nalagao isplate novca društva u vlastitu korist. Te je isplate prikazivao kao plaćanje preko ugovora o djelu, naknadu za obavljanje poslova direktora te nagradu za pozitivan financijski rezultat poslovanja. Isplaćivao si je novac iako je znao da na to nema pravo, niti je za te isplate tražio suglasnost nadzornog odbora i skupštine društva. Prema optužnici ugovore je potpisao u svojstvu direktora društva i u vlastito ime kao druga ugovorna strana. Uz to, optužen je da je prilikom zapošljavanja predao krivotvorenu diplomu Fakulteta prometnih znanosti, a po struci je elektrotehničar. Na početku suđenja na Županijskom sudu za to za što ga tereti DORH, Jozinović je rekao da se ne osjeća krivim.
