Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica mogla bi na čekanje. Kako neslužbeno doznajemo, od izvora iz Europske komisije HŽ infrastruktura nema još previše vremena za daljnje odugovlačenje ovog projekta na koji otpada najveći iznos EU sufinanciranja za prometne projekte u Hrvatskoj, piše Telegram.
Dođe li do još kašnjenja moguće je da će HŽ ostati bez EU novca za tu dionicu. I ne samo to, nego će jedan dio morati i vratiti. Doznajemo kako bi u srpnju prve radove (ako se do tada odabere izvođač), trebali obići i zaposlenici Izvršne agencije za inovacije i mreže EU (INEA) koji prate provedbu EU projekata. Ako tada zaključe da sve ne ide predviđenom dinamikom, morat će se ravnati politikom “use it or lose it” (u prijevodu – iskoristite ili izgubite) te sredstva oduzeti HŽ infrastrukturi i dodijeliti ih nekom drugom u EU.
HŽ Infrastrukturi tako prijeti oduzimanje 241 milijuna eura potpore budući da dionica s izgradnjom kasni već više od godinu dana. Izgradnja je trebala početi 2017. i Bruxelles im je za sada izlazio u susret, ali daljnja kašnjenja, doznajemo, ne dolaze u obzir.
PROJEKT STALNO KASNI
Naime 6. listopada 2016. (četiri mjeseca nakon što je po izjavi prijašnje direktorice pruga već trebala biti izgrađena) HŽ infrastruktura potpisala je sporazum s INEA-om prema kojem se gradnja i rekonstrukcija dionice Križevci – Koprivnica 85 posto sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Hrvatska je tako za tu prugu dobila više od 241 milijun eura.
No, radovi koji trebaju obuhvatiti izgradnju novog kolosijeka i elektrifikaciju postojećeg – što bi dovelo do toga da vlakovi ovim pravcem voze i do 160 kilometara na sat – još nisu krenuli. Rok za dovršetak radova koji uključuju i gradnju niz nadvožnjaka i podvožnjaka, novih stajališta te rekonstrukciju postojećih je 2023. godine. Prema svemu, on će biti teško dostižan jer je natječaj za izvođača radova raspisan tek lani u studenome – gotovo godinu dana kasnije od najavljivanog. Projektiranje pruge je pak krenulo još krajem 2012.
REVIDIRANI PLANOVI
Na Telegramov upit iz INEA-e diplomatski odgovaraju kako su u stalnom kontaktu s glavnim ljudima projekta i kako unatoč “prošlim izazovima” za sada sve ide prema revidiranim planovima. Dodaju ipak da su i dalje najveće prepreke u ostvarivanju ovog projekta javna nabava, lokalna birokracija koja koči pravovremeno izdavanje potrebnih dozvola te spori otkup zemljišta za dionicu.
Tvrde kako su posljednji sastanak s predstavnicima HŽ Infrastrukture imali u veljači, a iduće korake planirat će prema izvještaju koji im iz te državne tvrtke nadležni moraju predati krajem ovog mjeseca. Ne žele ulaziti u spekulacije hoće li doći do najcrnjeg scenarija, ali objašnjavaju: “Ako i kada INEA odluči povući potporu određenom projektu, onda ćemo taj novac usmjeriti drugima. Sve što je do tada uplaćeno korisniku projekta morat će biti vraćeno Agenciji.”
HŽ INFRASTRUKTURA: PROJEKT JE KOMPLICIRAN
U HŽ Infrastrukturi tvrde da su za projekt morali ishoditi niz lokacijskih dozvola i izraditi 48 parcelacijskih elaborata (kao osnovu za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa duž cijele trase – riječ je o čak 2896 čestica), a dodatna kašnjenja uzrokovale su i dvije žalbe na objavljenu dokumentaciju u natječaju za izvođenje radova. Jedna žalba odbacila se kao neosnovana, dok je zbog druge bilo potrebno izmijeniti dokumentaciju o nadmetanju u jednom dijelu što je, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, produljilo rok za dostavu ponuda.
Iz Ministarstva prometa odgovorili su nam kako i oni aktivno prate provedbu projekta Križevci – Koprivnica te su upoznati s kašnjenjima zbog čega im je INEA i produljila rok do kraja 2022. godine. No dodaju kako su u međuvremenu učinjeni znatni pomaci u postupcima javne nabave za radove i nadzor. Oni očekuju da će se ti ugovori za dionicu Križevci – Koprivnica sklopiti u drugoj polovici ove godine.
Da će sve biti u redu iz HŽ Infrastrukture komunicirali su i oko pruge Goljak – Skradin, no na kraju su zbog kašnjenja projekta (a kasnije i potpune obustave istog i izmjene trase), bili prisiljeni vratiti 4,61 milijun eura povučenih iz pretpristupnog fonda IPA.
UPITNA I SREDSTVA ZA PRUGU SV. IVAN ŽABNO-GRADEC
Članovi bjelovarsko-bilogorskog SDP-a, uz potporu saborskog zastupnika te stranke Predraga Matića, u četvrtak su pak na konferenciji za novinare upozorili da bi Hrvatska mogla ostati bez 200 milijuna kuna iz EU fondova ako se pruga Sv. Ivan Žabno-Gradec uskoro ne pusti u promet.
“Prema prvotnim planovima, pruga je trebala biti puštena u promet još prije godinu i pol, a otvorenje je već četiri puta odgađano. Rokovi polako istječu, a kada isteknu, morat ćemo vratiti sav novac koji smo dobili i još ćemo platiti kamate”, rekao je tada predsjednik SDP-a Bjelovarsko-bilogorske županije Tihomir Jaić. Saborski zastupnik Matić rekao je da je bio ministar u Vladi koja je pokrenula izgradnju pruge te je mislio da je već puštena u promet.
Pruga Sv. Ivan Žabno-Gradec prva je pruga koja se nakon stanke od 40-ak godina počela graditi u Hrvatskoj. Vrijednost radova je 203 milijuna kuna, pri čemu se iz EU fondova financira 85 posto. Prema prvim najavama, pruga je trebala biti dovršena potkraj 2017. godine, no taj je rok prema posljednjim informacijama iz HŽ Infrastrukture odgođen na drugu polovicu ove godine.
IZUZETNO BITAN PRAVAC
Pruga Križevci – Koprivnica dio je velikog projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz na cijelome mediteranskom koridoru, kojim se Pirinejski poluotok, preko Luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte, povezuje s mađarsko-ukrajinskom granicom te europskom prometnom mrežom. Budući da je Luka Rijeka pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju postala točkom ulaska i izlaska za jedinstveno europsko tržište, završetak gradnje nove pruge bi ju napokon spojilo s modernim željezničkim pravcima i omogućilo joj brži razvoj.
Da bi se Hrvatska trebala više aktivirati i ubrzati oko izgradnje i održavanja željezničkog sustava zaključila je i Opća uprave za promet Europske komisije. U nedavno objavljenom izvješću navode kako hrvatska željeznička infrastruktura znatno zaostaje za EU prosjekom. Izgrađenost pravaca (među kojima je i pruga Križevci-Koprivnica) koji bi se trebali spojiti na međunarodne koridore u Hrvatskoj iznosi šest posto. EU prosjek je čak 60 posto. Dakle deset puta veći od Hrvatskog.
U izvješću se navodi i zabrinutost dosadašnjim kašnjenjima projekata za koje je Hrvatskoj osiguran novac iz Fondova – poput dionice pruge Dugo Selo – Križevci koja je trebala biti puštena u promet još lani i koja prethodi dionici Križevci – Koprivnica.
“MOŽETE I BOLJE!”
Uprava podsjeća i da modernizirani i konkurentni željeznički sustav može u Hrvatskoj stvoriti dodatna radna mjesta i pridonijeti rastu BDP-a. No dodaju kako je željeznička infrastruktura trenutačno “zastarjela i ograničena”, a razvoj dodatno otežavaju “restriktivna regulacija i politika”.
Ako se stanje želi popraviti trebalo bi, naglašavaju, “ukloniti regulativna ograničenja, uvesti otvorene i transparentne procedure natječaja i poboljšati suradnju između tvrtki u državnom vlasništvu i privatnih operatera.” Zaključak Opće uprave za promet je da Hrvatska ima još znatnog posla na dovođenju svog željezničkog sustava u 21. stoljeće.
