Ima li Koprivnica stvarno najlošiji zrak u Hrvatskoj? Tražili smo objašnjenje od nadležnih službi i pitali trebaju li građani biti zabrinuti

I

Što mjerne stanice zapravo mjere? Kako je moguće da je Koprivnica prema kvaliteti zraka lošija od Zagreba, Kutine i Slavonskog Broda?

Pitanja su to koja si postavljaju brojni građani, kao i naši čitatelji koji nam svakodnevno šalju upite i pitaju se trebaju li biti zabrinuti, prvenstveno za svoje zdravlje.

Mjerenja su objavljena na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, odnosno na Portalu kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj i mogu se svakodnevno pratiti. Koprivnica je nerijetko na prvom mjestu po lošoj kvaliteti zraka.

Mjerenja kvalitete zraka u Koprivnici

Koprivnica ima dvije postaje za praćenje kvalitete zraka. Obje mjere dva parametra: lebdeće čestice PM₁₀ i PM_2,5. To su uglavnom dim, prašina i slične čestice. Granična vrijednost za čestice PM₁₀ je 50 mikrograma po metru kubnom. Ta se vrijednost ne bi trebala prekoračiti u 24 sata više od 35 puta godišnje niti bi srednja godišnja vrijednost smjela biti veća od 40 µg/m³. Pogledamo li, međutim, podatke za postaju Koprivnica-1, od 1. studenog prošle do 1. ožujka ove godine, dnevna je granična vrijednost premašena čak 10 puta. Još sedam puta je dnevna vrijednost bila tik ispod graničnih 50 µg/m³. Osobito je loše stanje bilo sredinom prosinca te između 6. i 16. veljače.

To su izvorni, nekalibrirani podaci. No, u Izvješću o praćenju kvalitete zraka za 2021. godinu stoji kako je dnevna granična vrijednost za čestice PM₁₀ u Koprivnici te godine prekoračena 39 puta. To je puno, ali ipak manje od Kutine (48) i Siska (50) te osobito Osijeka (91). Granična srednja godišnja vrijednost od 40 µg/m³ te je godine prekoračena samo u Osijeku.

Loše, vrlo loše i izuzetno loše

Zvuči mnogo, a i jest. Prema podacima za proteklih godinu dana, na postaji Koprivnica-1 indeks kvalitete zraka čak je 45% vremena bio u kategorijama “loše”, “vrlo loše” i “izuzetno loše”. Lošije godišnje stanje od koprivničkih imaju samo pojedine postaje u Kutini, Slavonskom Brodu i Zagrebu.

Slijedom toga, poslali smo upite u Koprivničko-križevačku županiju, Grad Koprivnicu i nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Odgovor smo dobili iz Ministarstva, dok se iz Grada i Županije još uvijek nisu oglasili, no vjerujemo da će zabrinuta javnost uskoro biti obaviještena o daljnjim potezima u svrhu poboljšanja kvalitete zraka. U nastavku donosimo odgovore na naša pitanja iz Ministarstva.

Što mjerne stanice zapravo mjere i kako je moguće da je Koprivnica prema kvaliteti zraka gora od Zagreba, Kutine i Slavonskog Broda?

Praćenje kvalitete zraka u Koprivnici počelo je 1. siječnja 2021. godine na dvjema stalnim postajama: Koprivnica-1 i Koprivnica-2, kako su nam pojasnili iz Ministarstva. Prva se nalazi kod raskrižja Ulice braće Radić i Sajmišne, a druga u parku na Lenišću, kod dječjeg igrališta.

Obje mjere koncentraciju lebdećih čestica PM₁₀ i PM_2,5 optičkom metodom ortogonalnog raspršenja svjetlosti. No ta mjerenja nisu referentna i njihovi rezultati moraju biti ispravljeni korekcijskim faktorima koji se dobiju studijama ekvivalencije, upozoravaju iz Ministarstva. Takva je studija napravljena za stanicu Koprivnica-1, ali ne i za Koprivnica-2.

– Uvidom u Izvješće o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za 2021. godinu te pregledom službenog Portala Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj utvrđeno je da je na mjernoj postaji državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka Koprivnica-1 došlo do prekoračenja dnevnih graničnih vrijednosti za lebdeće čestice PM₁₀ – istaknuli su iz Ministarstva.

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku propisuje granične vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi. Za lebdeće čestice PM₁₀ propisano je da 24-satne koncentracije ne smiju prekoračiti graničnu vrijednost od 50 µg/m³ više od 35 puta tijekom kalendarske godine. Uz to, srednja godišnja koncentracija ne smije prekoračiti 40 µg/m³ u kalendarskoj godini, kažu u Ministarstvu te dodaju:

– Na mjernoj postaji Koprivnica-1 u 2021. godini 24-satna koncentracija od 50 µg/m³ je prekoračena 39 puta, te je zrak bio II. kategorije s obzirom na lebdeće čestice PM₁₀.

Što učiniti? Ministarstvo: Potez je na Gradu

– U slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku prema Zakonu o zaštiti zraka, jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Koprivnica ima obavezu donošenja Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka – naveli su iz Ministarstva. Uvjeti za to stekli su se budući da je objavljena analiza kvalitete zraka za 2021. godinu.

Akcijski plan između ostaloga mora sadržavati: utvrđivanje mjesta prekomjernog onečišćenja, opće informacije, nadležno odgovorno tijelo, vrstu i ocjenu onečišćenja, podrijetlo onečišćenja, analizu stanja, pojedinosti o provedenim mjerama, mjere za smanjivanje onečišćenja zraka, redoslijed i rokove ostvarivanja mjera te procjenu sredstava za realizaciju mjera koje će doprinijeti čišćem zraku.

Grad Koprivnica je također prema Zakonu o zaštiti zraka nadležan za:

– kontinuirano nadziranje provedbe mjera, vremenskog plana provedbe i napredaka u postizanju
– izradu izvješća o provedbi akcijskog plana (za razdoblje od dvije godine)
– izradu izmjena i dopuna akcijskog plana u slučaju neizvršavanja i neprovođenja planiranih mjera.

Onečišćenje zraka vezano uz meteorološke uvjete

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pojasnili su nam odakle to onečišćenje dolazi:

– Povećane koncentracije lebdećih čestica (PM₁₀ i PM_2,5) kao i njihova povremena prekoračenja pojavljuju se tijekom zimskih mjeseci, odnosno pojavom meteoroloških uvjeta pogodnih za zadržavanje lebdećih čestica (posebno magla, bez pojave vjetra i dr.) te početkom sezone grijanja (kućna ložišta na kruta goriva).

– Najveći broj dana u kojima su zabilježene povišene koncentracije lebdećih čestica imamo u hladnijem dijelu godine za stabilnih meteoroloških prilika. U onečišćenju lebdećim česticama (PM₁₀, PM_2,5) značajnu ulogu imaju kućna ložišta i promet. Pod utjecajem nepovoljnih specifičnih meteoroloških uvjeta statički stabilne atmosfere pri kojoj se onečišćeni zrak zadržava u nižim slojevima i ne može se dizati uvis, svako zagađenje zadržava se u blizini izvora onečišćenja i ne može se raspršiti niti izdići uvis.

Navedeno se vidi iz tablica koje pokazuju dane kada su zabilježena prekoračenja 24-satne koncentracije PM₁₀:

– Situacija u gradu Koprivnici vrlo je slična kao i u drugim gradovima kontinentalnog dijela Hrvatske, karakteristična za ovaj dio godine kada imamo specifične meteorološke uvjete, ali i sezonu grijanja – zaključuju iz Ministarstva.

To znači da Koprivnica nije posebno ugrožena u odnosu na druge gradove u Hrvatskoj, ali pogrešno je zaključiti da u Koprivnici nema problema s onečišćenjem zraka, ističu iz Ministarstva.

Trebaju li građani Koprivnice biti zabrinuti? Je li zrak koji udišemo opasan po zdravlje?

– Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), onečišćenje zraka najveći je pojedinačni rizik za zdravlje okoliša u Europi, uzrokujući kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Također, prema WHO za zdravlje je manje štetno prekoračenje 24-satne koncentracije PM₁₀, nego prekoračenje srednje godišnje koncentracije PM_10. Podsjetimo, srednja godišnja koncentracija PM₁₀ ne smije prekoračiti graničnu vrijednost od 40 µg/m³.

– U Koprivnici dolazi do prekoračenja 24-satne koncentracije PM₁₀. Međutim, naglašavamo da poboljšanje kvalitete zraka nije uvijek u skladu sa smanjenjem antropogenih emisija (emisije koje nastaju ljudskim aktivnostima). Razlozi koji tome doprinose su kompleksni. Ne postoji jasan linearan odnos između smanjenja emisija i koncentracija onečišćujućih tvari u zraku. Značajan je utjecaj prijenosa onečišćujućih tvari zrakom na velike udaljenosti iz drugih zemalja, ovisnost o meteorološkim prilikama, topografiji terena, kemijska svojstva onečišćujućih tvari… Sve su to razlozi zbog kojih je kompleksno utvrditi dominantne doprinose – stoji u odgovoru Ministarstva.

Što su te PM čestice, čitatelji se pitaju imaju li veze s Piškornicom, CPS-om Molve… ?

— Pojavnost lebdećih čestica u gradovima uvjetovana je nizom čimbenika. Podrijetlo njihova nastanka može biti vrlo različito: od izravnih emisija iz različitih industrija, energetskih objekata, kućnih ložišta, graditeljstva, prometa, pretovara rasutih materijala i iz ratarstva, do sekundarnog stvaranja čestica te prirodnih izvora (pelud, šumski požari, erupcije, saharski pijesak, morska sol). Za utvrđivanje točnog podrijetla lebdećih čestica potrebno je, između ostalog, kemijsko analiziranje njihova sastava. Složenim analizama sastava PM₁₀ čestica u Hrvatskoj se sustavno bavi Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Iz Ministarstva dodaju i da indeks kvalitete zraka ne služi za ukupnu ocjenu onečišćenosti nekog područja. Za to je potrebno korigirati podatke i promatrati cijelu godinu. Indeks daje stanje na nekom području u stvarnom vremenu te odgovarajuće zdravstvene preporuke.

Postoji li kakva dugoročna strategija da bi se situacija poboljšala?

Republika Hrvatska je krajem 2019. donijela Nacionalni program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje 2020. – 2029. To je glavni instrument za planiranje nacionalnih politika i mjera za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak. Točnije, za ispunjavanje obveza smanjenja emisija SO₂, NO_x, NMHOS, PM_2,5 i NH₃ i postizanje razina kvalitete zraka koje ne dovode do značajnih negativnih učinaka na ljudsko zdravlje i okoliš.

Program između ostaloga sadrži:

• pregled nacionalnog okvira politika i mjera za područje kvalitete zraka i onečišćenja zraka,
• pregled napretka u smanjenju emisija i poboljšanju kvalitete zraka postignuto postojećim politikama i mjerama (PaM),
• rezultate konzultacija sa zainteresiranom javnošću te s ključnim sektorskim dionicima,
• odabir PaM za usvajanje po sektorima (energetika, poljoprivreda, otpad, industrija, promet). To uključuje i raspored njihovog usvajanja, provedbe, revizije i odgovorna nadležna tijela
• te financijska sredstva i vremenski okvir nužni za provedbu PaM.

Sredstva za programe i projekte iz tog područja osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.