Mladi su uzročnici prometnih nesreća s ozlijeđenima u do 60 posto slučajeva, dok najčešće izazovu bočni sudar i slijetanje vozila s ceste, naravno, zbog nepropisne i neprilagođene brzine te nepoštivanja prednosti prolaska, izvijestila je M. Škvorc.
SuPER – sigurni u prometu projekt je Udruge osoba s invaliditetom Bolje sutra u partnerstvu s Koprivničko-križevačkom županijom, IPA-om odnosno Regionalnim klubom Koprivnica međunarodnog policijskog udruženja te Udrugom Roma Korak po korak.
Projekt koji je odobrilo Ministarstvo unutarnjih poslova na natječaju Za Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH, a koji se odnosi na mlade vozače prvenstveno kroz problematiku nepropisne i neprilagođene brzine, predstavljen je na konferenciji za medije.
Projekt vrijedan 78.365 kuna predstavili su predsjednica Bolje sutra Marija Mraz, Robert Šarec kao voditelj projekta, Ivan Pal uime Županije, predsjednik Korak po korak Franjo Horvat kao predstavnik IPA Kluba Koprivnice te Mirela Škvorc, voditeljica odsjeka za sigurnost cestovnog prometa županijske PU.
– Plan je projekt provesti u roku godinu dana u srednjim školama naše županije s glavnim ciljem stjecanja znanja o pravilnom ponašanju tijekom vožnje i povećanja prometne kulture mladih, podizanja razine svijesti donositelja odluka, kao i svih sudionika ovog projekta o zaštiti mladih u prometu – ispričao je Robert Šarec i dodao kako u direktnu ciljanu skupinu spada 450 učenika i 300 učenica županijskih srednjih škola, što bi uključivši ciljanu dobnu skupinu iz udruga Bolje sutra i Korak po korak te drugih Roma, sveukupno brojalo 750 do 1000 mladih.
Mirela Škvorc iz policije dala je skraćeni prikaz sudjelovanja i stradavanja mladih u prometu od 15 do 19 godina odnosno srednjoškolaca.
– Najčešće prometne nesreće mladih su u jednakom omjeru one s ozlijeđenima i s materijalnom štetom, te su srećom, sudionici vrlo malog broja nesreća s poginulim osobama. Pozitivan trend je pad broja prometnih nesreća s mladima – informirala nas je M. Škvorc i rekla da, iako nije velik broj stradalih tih godina, njih 30-ak, svako postojanje ozlijeđenih i smrtno stradalih je zabrinjavajuće te je i jedan poginuli ove godine dovoljan.
– Taj jedan mladi smrtno stradali vozač ujedno je bio i uzročnik nesreće, tako da tu dolazimo do glavnog problema, a taj je da su mladi uzročnici prometnih nesreća s ozlijeđenima u do 60 posto slučajeva, dok najčešće izazovu bočni sudar i slijetanje vozila s ceste, naravno, zbog nepropisne i neprilagođene brzine te nepoštivanja prednosti prolaska – izvijestila je M. Škvorc navodeći neiskustvo, neznanje, alkohol i želju za dokazivanjem kao razloge nesreća mladih.
Kroz ovaj je projekt naglasak stavljen na kontinuiranu edukaciju mladih, jer oni nemaju na umu da nepažnjom u prometu možda neće stradati oni, nego netko drugi te da su odgovorni i za ostale sudionike.
– Kao prosvjetni radnik imao sam nesreću doživjeti da moji učenici poginu u prometnim nesrećama, dok neke danas viđam u invalidskim kolicima. Stoga iz ovakvog preventivnog projekta očekujem daleko veće benefite od njegove novčane vrijednosti – istaknuo je dožupan I. Pal, a M. Mraz se nadovezala osvrćući se na cijenu rehabilitacije stradalog mladog čovjeka u odnosu na vrijednost projekta odnosno njegovu isplativost.
– Liječnici mogu zaliječiti, ali s nastankom invaliditeta dolazi glavni problem koji društvo košta mnogo. Osim rehabilitacije, zbrinjavanja, tu je ponovno uključivanje osobe u društvo, zapošljavanje, ponekad i psihološka pomoć. Te se osobe teško prilagođavaju novoj situaciji i jedva ih nakon niza godina pridobijemo u udrugu i uključivanje u aktivnosti, a moraju se prilagođavati i obitelj i okolina – zaključila je M. Mraz s pitanjem je li i milijun kuna dovoljno za zbrinjavanja čovjeka koji je do jučer hodao, a danas završio u kolicima.
Franjo Horvat prisutnima se obratio i iz svoje pozicije nekadašnjeg instruktora i predavača u auto-školi, držeći da mladi vozači dobivaju vozačku s premalo prakse za volanom.
– Po pitanju brze vožnje posebno bih se osvrnuo na iluzijsku brzinu odnosno percepciju vozača, nakon što je sišao s autoceste ili ceste izvan naselja u naselje, da je vožnja prema ograničenju ondje užasno spora. Tu dolazi do glavnog problema, neprilagođavanja brzine kao uzročniku slijetanja s ceste, najčešće iz zavoja – zaključio je Horvat naglasivši kako prisustvo alkohola sve to još potencira.
Projekt će se provoditi kroz radionice u školama, javne rasprave, Okrugli stol, radijske emisije, info točke i video spot.
