Godina je na isteku, što je idealan trenutak za rezimiranje onoga što se dogodilo tijekom posljednjih 365 dana. Ivan Sabolić načelnikom Općine Legrad postao je prije šest godina, čime mu je pripao status najmlađe osobe na toj poziciji u Koprivničko-križevačkoj županiji te jedne od najmlađih u Hrvatskoj.
Zadržavanje mladih i privlačenje novih obitelji raznim stambenim mjerama, napredak Šoderice te omogućavanje financijske pomoći studentima samo su neke od tema kojih smo se dotaknuli u razgovoru sa Sabolićem. Ujedno smo saznali kakvi su planovi za budućnost.
Godina 2019. je pri kraju. Kakva je bila za općinu Legrad?
Prema mojoj slobodnoj ocjeni 2019. godina bila je vrlo dobra, odnosno jedna od boljih. Naime, tijekom ove je godine aktivno bilo 11 projekata financiranih i sufinanciranih europskim novcem. Iz toga razloga Proračun nam je duplo veći od izvornog. S druge strane, godina bi bila odlična da nismo „izbačeni“ iz projekta Aglomeracije. Već tražimo nova rješenja i radimo na novoj, izmijenjenoj dokumentaciji. Plan je kandidirati projekt na fondove EU čim se otvore natječaji, ali to će nažalost biti u sljedećem programskom razdoblju, 2021. – 2027.
Kada ste 2013. godine stigli na mjesto načelnika, bili ste najmlađi načelnik naše županije, pa i jedan od najmlađih u Hrvatskoj. Otada do danas, jesu li se, i koliko, vaši politički pogledi i pogledi na općinu Legrad promijenili?
Moji politički pogledi nisu se promijenili te ispod nekih pragova tolerancije ne želim ići, niti ću ikada. Jedino što se promijenilo jest moja doza strpljenja, koja je porasla. Vjerujem da protekom vremena sve stvari dođu na svoje mjesto. Općina Legrad uvijek ima prednost, što mi obitelj i prijatelji znaju često zamjeriti, ali dok sam na poziciji načelnika tako ću se ponašati.
Koliko se sama općina promijenila? Je li napredovala, stagnirala ili nazadovala?
Svaki će vam načelnik reći da je njegova općina najbolja, najljepša, i sve naj naj. Ali u svakoj općini postoje problemi, a svrha općina je da te probleme rješavaju. I dok god bude problema, bit će i općina. U Općini Legrad sve se radi korak po korak, polako rastemo sukladno financijskim mogućnostima. Proračun je veći zahvaljujući europskom novcu, veći je broj usluga, imamo najmanju nezaposlenost u županiji, ali je nažalost manji broj ljudi, što raznim mjerama želimo promijeniti. Sve dok smo općina primjer, a ne općina slučaj, siguran sam da smo na dobrom putu.
U kontekstu vaše mladosti i ulaska u politiku, pokušali ste oformiti Savjet mladih, kazavši nam da dosad mladi nisu bili zainteresirani za politiku. Zašto nisu i što učiniti kako biste ih približili političkim pozicijama?
Možda smo ja i moja mladost glavni krivci što nismo oformili Savjet mladih jer u maloj općini poput naše svi sve znamo i lako smo dostupni jedni drugima. Prema tome, s obzirom da smo generacijski bliski, svi me dobru poznaju i mogu lako komunicirati sa mnom, davati svoje prijedloge i primjedbe u bilo kojem trenutku, bez ustručavanja. Vjerojatno je njima Savjet mladih u ovom trenutku samo formalnost, sve ideje mogu komunicirati na prije spomenuti način. Naravno, nećemo odustati od formiranja Savjeta jer nam je važan, pogotovo za buduće projekte koji su pred nama.
Tada ste, 2013. godine, isticali važnost savjetnika. Tko je danas u vašem timu i koliko su važni u zajedničkom radu?
Zbog loše konotacije riječi „savjetnik“ moram naglasiti da osobe koje spominjete ne primaju nikakvu naknadu. Radi se o većem broju ljudi različitih profila, stranačkim i nestranačkim, apolitičnim, neovisnim i nezavisnim ljudima koji dio svojeg vremena žele dati na dobrobit našoj općini. Prije no bilo što radimo, volim se čuti s nekoliko osoba koje znaju mnogo o temi o kojoj raspravljamo i saslušati njihovo mišljenje. Ponekad nakon savjetovanja ostanem pri svom prvom mišljenju i napravim po svome, ali sam tada siguran da smo pregledali sve mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju. Pri donošenju svake odluke procijenim omjer kvalitete i financija, ali i ekonomičnost, efikasnost i efektivnost.
Ulažete u Šodericu. Izvršavaju se radovi vrijedni tri milijuna kuna. Kakvi su daljnji planovi? Što želite da Šoderica postane u budućnosti i koliko je ona važna mještanima Legrada, ali i općenito ljudima sjeverne Hrvatske?
Šoderica je veliki potencijal, ali zapuštanje Šoderice i prirodni procesi učinili su svoje. Nekoliko projekata, poput vodovoda, plaže, fitness igrališta, poboljšali su sliku, a šetnica će biti veliki doprinos revitalizaciji. Nažalost, ljudi nemaju strpljenja, iako sam na početku rekao da za obnovu Šoderice treba sigurno desetljeće ili dva. Jadran kao pravi turistički potencijal počeo se aktivno razvijati prije 60 godina. Prave turističke priče ne nastaju preko noći, kao što ni Šoderica nije, niti će u budućnosti. Samim mještanima općine Legrad Šoderica nije toliko pri srcu, koliko rijeka Drava, ali sigurno imamo potpuno istu ili čak veću pažnju kao prema svim naseljima naše općine. Šoderica je najveći turistički potencijal naše županije, a na njega se mogu i moraju nadovezati sve ostale priče: naiva, Drava, ušće Mure, peski, dvorci, vinarije. Kada govorimo o novim projektima, nakon šetnice, prvi će biti izmjena Provedbenog plana Šoderice jer je postojeći iz 1991. godine zastario i teško ga je prilagoditi današnjem vremenu. Usporedno s tim radit ćemo na izradi dokumentacije za uređenje vode (jezera), što nije u našoj nadležnosti, ali zbog našeg velikog interesa vodimo i tu priču. Također, dva vrlo dobra projekta prijavljena su na Interreg Hrvatska – Mađarska i ako nam oba prođu, dvije vrlo zanimljive atrakcije niknut će na Šoderici i rijeci Dravi, ali o tome ćemo kada nam sredstva budu odobrena. Naravno, usporedno s tim očekujemo i uključenje privatne inicijative kojoj smo spremni pomoći prilikom investiranja na Šodericu ili u bilo koji drugi kutak drage nam općine.
Mjerama adaptacije, nabavke materijala i prodaje kuća po niskim cijenama pokušavate zadržati mlade u Legradu. Što kažu brojke, uspijevate li u tome i što još planirate napraviti u tom kontekstu?
Mislim da je to jedan revolucionarni projekt u kojem najkonkretnije pomažemo obiteljima da ostanu na ovom području ili se, pak, dosele. U ove dvije godine po toj mjeri doselile su nam se dvije obitelji s ukupno petero djece, a deset obitelji ostalo je na području općine. Ukupno, radi se o 40-ak ljudi koji su osigurali svoje stambeno pitanje na području općine. U sljedećoj godini vjerujem da će se ta brojka povećati na preko 50. Za sada nismo uspjeli dogovoriti prodaju kuća po povlaštenoj cijeni od jedne kune, ali prema velikom interesu u zadnjih mjesec dana, siguran sam da će najmanje dvije kuće dobiti svoje stanare u veljači sljedeće godine. Pojačat ćemo marketinške aktivnosti po toj mjeri kako bi što više ljudi saznalo za pogodnosti koje nudimo.
Kakve su reakcije studenata, njih 12, na studentske stipendije koje mjesečno za akademsku godinu 2019./2020. iznose 500 kuna? Postoji li prostor za obuhvaćanjem više studenata ili za povećanje iznosa?
Dodjelu studentskih stipendija provodimo posljednjih pet godina i odaziv je uvijek zadovoljavajuć. Naime, svi studenti koji se prijave dobiju stipendiju. Razlog da se radi o malom broju studenata, njih 12, leži u tome da su naši studenti vrlo dobri i u velikom broju dobiju državne stipendije ili stipendije tvrtki. Zna se čak dogoditi da općina odobri stipendije, pa studenti sami odustanu jer im je odobrena stipendija iz drugih izvora. Za sada ne namjeravamo povećati iznos, jedino će se raditi na povećanoj stimulaciji studenata deficitarnih zanimanja.
Donesene su odluke o sufinanciranju polaska djece u jaslice. O kojem se iznosu radi, kakve su reakcije roditelja?
Zakonska obaveza jedinica lokalne samouprave je, ukoliko nema jaslica ili su kapaciteti popunjeni, da sufinancira polazak djece u druge obrazovne ustanove. Tako da Općinsko vijeće u ovom trenutku odobrava sve takve zahtjeve. Dobra je vijest da od sljedeće pedagoške godine, počevši od 1. rujna, nećemo isplaćivati takve subvencije jer ćemo otvoriti vlastite jaslice pri našem dječjem vrtiću.
Na 28. sjednici Općinskog vijeća govorilo se o obnovi ceste s obzirom na to da gradnje kanalizacije još nema. U kakvome su stanju legradske ceste i kakvo je stanje s kanalizacijom?
Na području Općine Legrad, ne računajući Šodericu, ostalo je još 1,5 kilometara makadama u naseljima te još toliko cesta vapi za obnovom. Također, dvije dionice županijske ceste u lošem su stanju, pa prema mogućnostima sufinanciramo obnovu sa Županijskom upravom za ceste KKŽ. Ove godine započela je prva faza obnove ceste Selnica Podravska – Kutnjak, a za sljedeću ŽUC i Općina namjeravaju izvesti drugu fazu radova na toj dionici. S druge strane, osigurano je 300 tisuća kuna za obnovu nerazvrstanih cesta što bi nam bilo dovoljno za nekih 300 metara asfalta.
Gledajući kroz pitanja navedene mjere, dojam je kako fokus postavljate na mlade ljude i mlade obitelji te zadržavanje i privlačenje istih. Koji su razlozi radi kojih bi se ljudi doselili u Legrad?
U našoj općini može se voditi miran i jednostavan život zahvaljujući netaknutoj prirodi. S druge strane, postoji niz mogućnosti koje nemaju niti neki gradovi. Nova škola, novi vrtić s vrlo niskim cijenama sufinanciranja te razne mjere pomoći sigurno će privući svakoga tko želi stvoriti svoj dom. To polako prepoznaju mnoge obitelji, od kojih poneke dolaze na vikend iz većih gradova i inozemstva, a namjeravaju se trajno doseliti u dogledno vrijeme. Općina Legrad okružena je velikim gospodarskim centrima (Koprivnica, Ludbreg, Prelog) i stoga imamo najnižu stopu nezaposlenosti u našoj županiji i, možda nećete vjerovati, ali statistika pokazuje najveću stopu zaposlenog radno aktivnog stanovništva u Republici Hrvatskoj.
Umirovljenici će dobiti božićnice. U kakvome su položaju oni na području Legrada?
Prošle godine isplatili smo 305 božićnica umirovljenicima čija je mirovina manja od 2000 kuna s dodacima. To pokazuje da imamo najmanje 305 umirovljenika koji žive na rubu siromaštva. I tu nam je cilj napraviti nekoliko europskih projekata s našim partnerima PORA-om, Udrugom invalida KKŽ i Crvenim križem kako bismo umirovljenicima olakšali život. Ove godine ponovno ćemo ih razveseliti skromnim božićnicama, ali božićnicama od srca kako bi svi naši stanovnici imali dostojanstven Božić.
Raspisali ste oglas kojim tražite radnicu za pomoć u kući starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju, pri čemu ste nam rekli kako ne očekujete veliku navalu jer je stopa nezaposlenosti niska. Imate li podatke kolika je točno i što je, prema Vašem mišljenju, doprinijelo dobrom stanju u tom području?
Spomenuo sam da je blizina gospodarskih centara glavni razlog zašto na području općine nedostaje radna snaga te smo imali problema s pronalaženjem radnica za gerontodomaćice, ali i za javne radove. Stopa nezaposlenosti varira između tri i četiri posto što je odličan pokazatelj.
Mještani su u listopadu sudjelovali u akciji sadnje stabala, gradi se parkiralište, stanice za punjenje električnih vozila i stanice za popravak bicikala. Stječe se dojam da ste okrenuti ekologiji i rješenjima kojima je u prvom planu briga za okoliš?
Veliki dio naših mještana ekološki je osviješten i iz godine u godinu napredujemo po tom pitanju. Moram pohvaliti naše mještane da smo napravili najveći iskorak u odvajanju otpada gdje smo s devet porasli na 34 posto odvajanja otpada, pri čemu smo odmah iza Koprivnice, a otvaranjem reciklažnog dvorišta ta će brojka rasti do zacrtanih 50 posto u sljedećoj godini. Nakon što od Fonda za zaštitu okoliša dobijemo dodatne kante za razdvajanje otpada, ostat će nam još sanacija divljih odlagališta koja su već zatvorena i time ćemo ispuniti uredbe Europske unije.
Europskim projektom EU on the doorstep nedavno ste posjetili Beograd i Tallinn. Što općina od mogućnosti Europske unije koristi, koliko ste orijentirani na povlačenje europskih sredstava i vidite li na tom području prostor za napredak?
Spomenutim projektom ove godine posjetili smo Portugal, Poljsku, Grčku, Estoniju i Srbiju, a u veljači iduće očekuje nas završna konferencija u Sjevernoj Makedoniji. Mnogo smo toga vidjeli i naučili, pogotovo oko organizacije Centara za mlade, ali smo i sami smo prenijeli dobra iskustva. Tiskana je publikacija sa svim dobrim projektima naših partnera, a jedan naš projekt VE!Legrad kulture predstavljen je kao primjer dobre prakse. Najviše mi se svidio Centar za mlade u Talinnu u Estoniji, takav planiramo kroz tri godine otvoriti ovdje. Također, dojmilo me se to što je 99 posto estonske javne uprave digitalizirano. Šale se kako se kod njih jedino ne može roditi, vjenčati i umrijeti preko interneta. Tvrtku tamo možete otvoriti za deset minuta bez previše dokumenata. U posljednjih šest godina sudjelovali smo u 21 projektu financiranom europskim novcem, još nekoliko bit će odobreno u narednom periodu. Ukupno smo obogatili naš Proračun za četiri izvorna proračuna, što bi se reklo da smo u šest posljednjih godina imali deset proračuna. Iako smo ispred velike većine općina, a i gradova, uvijek postoji želja i potreba da naše projekte oplemenimo europskim izvorima.
Pred vratima je 2020. godina. Kakvi su planovi, želje i ciljevi?
Na osobnom planu želim samo zdravlje i vrijeme. Mnogo puta rekao sam da bih htio da dan traje 35 sati kako bih sve stigao. Na poslovnom planu cilj nam je završiti sve započete projekte i započeti sve one koji će nam biti odobreni druge godine. Najveća želja mi je vidjeti osmijeh na licu svih mojih mještana, jer kad vidim osmijeh znam da smo na dobrom putu i da tako moramo nastaviti dalje.
