Na jučerašnjem sazivu Gradskog vijeća gradonačelnik Križevaca Branko Hrg najavio je mogućnost sufinanciranja udžbenika svim učenicima osnovnih škola u gradu. Uskoro će predstaviti svoj model sufinanciranja, a kazao je kako će se voditi socijalnim kriterijima te iskustvima drugih lokalnih samouprava.
Već dulji period oporba na čelu s nezavisnim vijećnikom Picigom udara upravo po mekom tkivu svakog grada – obrazovanju djece i mladih. Najglasniji u svojim nastojanjima da se uvede sufinanciranje svim učenicima bio je upravo Picig koji je ovom reakcijom gradonačelnika konačno i poentirao. Postoji li smisleniji ulog u budućnost grada od sufinanciranja udžbenika učenicima? Olakšavanja roditeljima da školuju svoju djecu? U programima društevnih djelatnosti kamo spada obrazovanje nalazi se trećina gradskog proračuna. Tridesetak milijuna kuna. Prostora za manevre i raspodjelu sredstava uvijek postoji kada postoji i volja onih koji upravljaju.
Narod je poprilično osiromašen, udžbenici se mijenjaju svakih četiri godine, politika gura svoje kadrove i krakove u škole i kurikulum, a Križevci su se sjetili u 2016. godini krilatice kako su grad školstva. Ako već ističu to kao identitet grada, onda je to nešto što ostali gradovi nemaju, ali to je ponajprije ostavština povijesti, živimo u 21. stoljeću u kojem svaki ozbiljan grad ima nekoliko škola i razvijenu podršku učenicima, zato i mi tražimo primjere sufinanciranja udžbenika kod drugih. S druge strane postoje svjetli primjeri križevačkog školstva poput Osnovne škole Vladimir Nazor koja je ušla u projekt E-škole, a izabrana je u 20 škola koje će se digitalizirati između 700 prijavljenih ustanova.
Na tom istom gradskom vijeću gospođa Husinec iz redova HDZ-a te Slava Klasić ispred stranke umirovljenika izrazile su čuđenje izvadivši iz prijedloga programa Gradskog savjeta za mlade, koji je uzgred rečeno, skup doslovno prepisanih želja iz par projekata Ministarstva socijalne politike i mladih, zaključke kako je obrazovanje nedostupno i nekvalitetno. Čudile su se vijećnice tom zaključku, vjerojatno osobno pogođene riječju nekvaliteta s obzirom da dolaze iz prosvjete. Kako je moguće da je obrazovanje nedostupno, a besplatno se školujete, ponavljale su iz vijećnićkih klupa. Možda se dame nisu sjetile hrvatskog visokoškolskog obrazovanja, možda jednostavno žive u uvjetima blagostanja pa im nije dovoljno jasno koji su životni troškovi ukoliko želite školovati studenta, a možda su im političke iskaznice prekrile diplomu.
Križevci subvencioniraju svoje studente kroz nekoliko mjera. Ukoliko podignete studentski kredit u Splitskoj banci, grad vam plaća kamatu. Ovdje je jedini problem što grad ima sklopljen ugovor sa bankom koja više nema poslovnicu u Križevcima. Osim puno smijeha i prijateljskog dobacivanja, možda su vijećnici mogli i mrvu kvalitetnije pripremiti pitanja i analizirati stanje pa između ostalog provjeriti i pitanje te banke. Ukoliko na fakultet putujete vlakom ili busom, grad vam plaća 20% mjesečne karte. Ako ste uspješno i u roku završili faks, kredit vam se pretvara u stipendiju koja je bespovratna, tj. tada grad vrši povrat vašeg studentskog kredita. Sve te mjere možete provjeriti ovdje.
Sretno svima koji stoje na braniku školstva uz riječi Benjamina Franklina, američkog državnika i jednog od tvorca Deklaracije neovisnosti : Investicija u znanje isplaćuje najbolje kamate.
