Koprivnica je u 2023. godini bila među deset gradova s najonečišćenijim zrakom u Europskoj uniji.
Kako je objavio portal poslovni.hr, Pixsell je napravio infografiku prema podacima 2023 World Air Quality Report, a među 20 gradova nalaze se dva hrvatska, Koprivnica i Kutina – Kutina na sedmom, a Koprivnica na desetom mjestu.
Za potrebe te liste mjerila se koncentracija PM2,5 čestica u zraku, odnosno godišnji prosjek.
Udruga Uzor Hrvatske tražila je informacije o tome zašto je zrak u Koprivnici tako loše kvalitete prema tom mjerenju, a odgovor je stigao iz Ureda gradonačelnika. Oni ističu da službenih podataka iz Državnog hidrometeorološkog zavoda za prošlu godinu još nema.
– DHMZ još nije izdao izvještaj za 2023. godinu. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada je objavio izvještaj o kvaliteti zraka za 2023. u koje se Koprivnica uopće ne spominje, kao niti Kutina. U svim gradovima je kvaliteta zraka I. kategorije, osim u Slavonskom Brodu gdje je II. kategorije.
Izvještaji DHMZ-a (nema još za 2023.): https://iszz.azo.hr/iskzl/godizvrpt.htm?pid=0&t=0
Izvještaj IMI-a za 2023.: https://iszz.azo.hr/iskzl/datoteka?id=157527
Ovdje je i poveznica na gradsku mjernu stanicu koja se nalazi u Ulici hrvatske državnosti nedaleko Doma mladih, koja se redovito održava i umjerava: https://airq.telekomcloud.hr/display/koprivnica/
Drugih mjernih stanica na području grada nema i sve aplikacije koje pokazuju kvalitetu zraka, a nisu spojene na DHMZ nemaju točne podatke, nego aproksimacije prema nepoznatim algoritmima – kažu iz Grada.
Ističu da je problem uvijek zima zbog niskih oblaka, magle i sezone grijanja. Također, kvaliteta zraka ne znači nužno da je on štetan.
– Kvaliteta zraka ujedno ne znači i onečišćenje zraka toksičnim tvarima. Npr. osobe koje su alergične na recimo ambroziju za vrijeme njezine cvatnje sigurno zrak doživljavaju jako nekvalitetnim, dok druge osobe mogu reći da su zadovoljni kakvoćom zraka. Ono što je sigurno za Koprivnicu jer da osim prometa, poljoprivrede i kućanstva (ložišta) nemamo druge izvore lebdećih čestica koje se jedino mjere na mjernim stanicama DHMZ-a. Koprivnička industrija nije poznata po dimnjacima i spalionicama jer se sve griju na plin ili struju. Podravina je prirodno nedovoljno prozračena s nedostatkom vjetrova (zato niti ne možemo imati vjetroelektrane iako smo ravnica), imamo prirodni fenomen lebdećih čestica u zraku od kojih su najpoznatije i one od saharskog pijeska. Poljoprivredni smo kraj, loži se i na kruta goriva, uz to imamo povećanu građevinsku aktivnost koja sigurno podiže prašinu u zrak i to sve narušava kvalitetu zraka. Koji je kemijski sastav tih čestica će netko drugi morati dati odgovor – navode iz Grada Koprivnice.
Također, Koprivnica ima planove kako biti ekološki osviješteniji grad te provode i samostalna mjerenja kvalitete zraka.
– Za smanjenje stakleničkih plinova imamo SECAP dokument koji su nam 2021. godine pripremili u REA Sjever i to je plan do 2050. kako smanjiti emisiju CO2 i drugih. Grad ima razvijene projekte elektromobilnosti koji ne samo da su energetski učinkoviti i smanjuju emisiju plinova, već i smanjuju razinu buke budući da električni autobusi i bicikli emitiraju puno manje razine zvukova (buke). Također, uveli smo zone smirenog prometa (Ulica hrv. državnosti, dio Meštovićeve i sl.), a smireni promet pridonose prethodno navedenim elementima plinova i buke. Proveli smo i dva samostalna mjerenja kvalitete zraka na dvije lokacije u travnju 2021. godine (Kampus i Herešin) kako bi se utvrdile razine desetak čestica u zraku, budući da je mjerna postaja iz državne mreže mjernih postaja Hidrometeorološkog zavoda HR i Ministarstva gospodarstva mjerila povećane količine lebdećih čestica (PM 2,5 i PM 10) – kažu iz Gradske uprave.
– Grad Koprivnica je u 2021. ugovorio neovisno mjerenje kvalitete zraka koje je provedeno na dvije lokacije u vremenskom periodu od mjesec dana. Rezultati laboratorija za analizu pokazali su da niti jedan parametar nije odstupao niti prelazio dopuštene vrijednosti. Nadalje, Grad Koprivnica je u postupku nabave Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka na području grada Koprivnice, a već u radnim verzijama je vidljivo da najveći izvor lebdećih čestica su ložišta na kruta goriva (65 posto), industrija (20 posti), poljoprivreda (5 posto) i promet (4 posto). Ostali izvori su zanemarivo mali. Akcijski plan bit će na snazi od ove godine. Nažalost, ukazuje na to da su najveći izvor lebdećih čestica peći na drva, a to nije svojstveno samo gradu Koprivnici, nego cijelom području, okolnim općinama i da na to imamo mali ili nikakav utjecaj – zaključili su iz Gradske uprave.
