Možete li zamisliti život bez hladnjaka i zamrzivača? Teško. Vjerojatno nijedan izum nije toliko utjecao na naš svakodnevni život kao što je to popularni frižider.
To su 2012. god. potvrdili i članovi britanske akademije znanosti koji su proglasili hladnjak najpametnijim izumom koji je uvelike obilježio povijest prehrane čovječanstva.
Pitamo se, kako su uopće ljudi rashlađivali pića ili čuvali hranu u doba bez hladnjaka? (Mlađim generacijama već je čudno i kako smo živjeli bez mobitela i kompjutora). Svi znamo da će se trajnost hrane ili pića produžiti ako ih čuvamo na hladnom mjestu, ali kako dobiti led ljeti, bez hladnjaka i zamrzivača?
Kako doznajemo iz knjige Petera Jamesa Drevni izumi, još su stari narodi (Indijci, Kinezi, Egipćani, Grci i Rimljani) došli do inventivnih rješenja po pitanju hlađenja, a i naši stari služili su se jednim vrlo efikasnim načinom čuvanja leda i hlađenjem o čemu pišu Leander Brozović u Građi za povijest Koprivnice i Krešimir Švarc u knjizi Štikleci iz stare Koprivnice.
Osobito je u ovoj potonjoj vrlo podrobno i zanimljivo opisan cijeli postupak dobavljanja i čuvanja velikih komada leda u „ledvenici” te manjih količina u „ledenim ormarima”. To osobno sjećanje vodi nas u autorovo djetinjstvo i mladost, u Koprivnicu 30-ih godina prošlog stoljeća kada je obitelj dr. K. Švarca vodila poznati hotel „Car” (danas je u toj zgradi DM).
S obzirom na potrebe gostiju za hladnim pićem i jelom hotel je imao spremište leda – ledvenicu – koja se zimi punila ledom dovoženim s „bajera” (iskopine na gradskoj ciglani) gdje se led sjekao i pilio te na saonicama dovozio u grad.
Hotelska ledana je bila prilično velikih dimenzija, a kako doznajemo od L. Brozovića, slične ledane, ali manjih dimenzija, imale su i druge veće gostionice te mesari koji su led prodavali i drugim gostionama i građanima, a vjerojatno i medičarima koji su ga koristili za rashlađivanje gverca.
Za sve one koje zanima prošlost našega grada i podroban opis izgleda ovih preteča popularnih škrinja i frižidera, upućujemo na gore navedene knjige koje možete posuditi u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović”.
Pripremila: Josipa Strmečki