Iako je tijekom 1960-tih godina zabilježeno više poplava, poznata je bila velika poplava rijeke 1972. godine. Po selima uz Dravu pod vodom se te godine našlo oko 260 stambenih objekata od kojih je u startu bilo srušeno 28 kuća, a 218 ih je bilo teže oštećeno kao i 82 gospodarska objekta. Poplava je najteže pogodila Komatnicu, Gabajevu Gredu i Sigetec. Komatnica i Gabajeva Greda su jako pogodile poplave, tako da je u Komatnici od 1961. do 1981. godine broj stanovnika smanjen sa 256 na 141, a u Gabajevoj Gredi je broj stanovnika najekstremnije smanjen sa 683 na samo 262. Nešto istočnije je došlo do raseljavanja čitavih sela, poput Bukevja odnosno Ogorelog Polja u Prekodravlju.
I Koprivnicu su relativno često znale pogoditi poplave potoka Koprivnica. Zbog toga se početkom 20. stoljeća pristupilo njegovoj regulaciji, koja se odvijala nekoliko desetljeća. Nakon toga su poplave bile izrazito rijetke do najnovijeg vremena.
I u prošlosti je bilo poplava rijeke Drave s posljedicama koje se osjećaju do danas. Npr. nakon niza poplava 1820-tih dio stanovnika Drnja, nakon što im je Drava doslovno „odnijela” dio sela morao se preseliti u Prekodravlje te su tom prigodom osnovana sela Gotalovo i Gola. Uz to valja spomenuti da je oko 1828. godine još jedan dio Drnja ugrožen poplavom. Za vrijeme te nesreće je bio otplavljen jedan čitav dio Drnja, ali su se stanovnici uspjeli spasiti, a kasnije su sagradili kuće na livadama prema Sigecu i Peterancu koje su im dodijelile vlasti, a to je danas dio Drnja koji se zove Pemija.
Stanovnici odlazili na sigurnija područja
Poplava je imala takve razmjere da su iz Drnja u Peteranec (koji je smješten na povišenom terenu i time sigurniji od poplava) 1828. godine bile preseljene državna trivijalna škola i sjedište satnije sa ekonomskom upravom. Time je za Drnje izgubljen čitav niz gospodarskih i centralnih funkcija, a nastupilo je doba krize, stagnacije pa čak i nazatka, što se vidi i u padu broja stanovnika.
Između 1826. i 1839. godine je ukupan broj stanovnika Drnja smanjen za gotovo jednu trećinu, a Botova za sedminu. Istovremeno je broj stanovnika u Torčecu povećan za 42%, Peteranca za desetinu, Hlebina za trećinu, dok je broj stanovnika Sigeca i Đelekovca ostao približno isti. To pokazuje da su se stanovnici iz ugroženih područja preseljavali na sigurniji terene Torčeca i Hlebina. U istom je razdoblju je veliki dio Drnjanaca iselio u Prekodravlje, a broj stanovnika Gole povećan je za čak 130 %. Zanimljivo je da u razdoblju 1826-1839, osim Drnja i Botova, ni jedno naselje u najbližoj okolici nije doživjelo takav pad ukupnog broja stanovnika.
Drava “preselila” Legrad
Ne treba zaboraviti ni to da se Legrad ranije nalazio u Međimurju, a tijekom velike poplave oko 1712. rijeka Drava ga jedoslovno „preselila” u Podravinu početkom 18. stoljeća. U sedamdesetak godina, od 1698. do 1771. broj stanovnika Legrada, pod utjecajem poplava Drave, smanjen je za oko 40%.
Drava je uništila i nekadašnje selo Brod, a stanovništvo se moralo preseliti na novu, povišenu, lokaciju nešto udaljeniju od Drave kada je osnivano novo selo Ferdinandovac (oko 1844. godine).
