Možda i jest nerealno očekivati kako će se ponoviti 7. saziv Hrvatskog sabora od 2011. do 2015. kad je naša Koprivničko-križevačka županija na papiru imala čak pet saborskih zastupnika. Branko Hrg, Darko Ledinski, Vesna Želježnjak, Željko Šemper i Stjepan Milinković sjedili su tada u klupama i dizali ruke za i protiv, a od te petorke, zanimljivo, i dalje je politički “živ” još samo jedan.
Što vrijede ruke, kad nemamo ministara
U prosjeku, svaki parlamentarni izbori nosili su nam tri mandata, dok je ovaj posljednji realno dao tek jedan (Jakšić, SDP). Zahvaljujući odlasku Gordana Grlića Radmana u Vladu mjesto u saborskoj klupi našlo se za sljedećeg na listi (Darko Sobota, HDZ) pa smo imali dva.
Može li se na sljedećim parlamentarnim izborima ponoviti razdoblje iz Milanovićeve Vlade kad je riječ o broju zastupnika? S obzirom na kandidacijske liste, zašto ne! Međutim, ono što je za naš kraj možda i važnije, je koliko će ih onaj koji formira Vladu staviti na izvršne ministarske funkcije. Na ondašnjih pet zastupnika, recimo, nismo imali nijednog ministra.
Jakšić (SDP), Golubić (SDP), Sobota (HDZ), Škoda Vajdić (HSS), pa i Lacković (Nezavisni), objasnit ćemo zašto, realni su kandidati za saborske klupe. Prilično visoke pozicije nekima od njih idu na ruku. Da ćemo imati više u ruku u Saboru, nekako bi trebalo biti i logično jer je naša županija sad podjeljena na dvije izborne jedinice.
Sve ovisi o ukupnim pobjednicima
Krenimo redom. U našima II. i IV. izbornoj jedinici na listi HDZ-a i partnera (HSLS, HDS, HNS, HSU) četiri su imena iz naše županije. Realne, a po anketama i sigurne šanse za ulazak u Sabor ima Darko Sobota, treći na listi u IV. izbornoj jedinici. Pozicija zamjenika župana Ratimira Ljubića iz HDZ-a, na devetoj poziciji u toj jedinici u domeni je “mogućeg čuda”. S obzirom da je koprivnički i đurđevački kraj spojen sa Slavonijom, tradicionalno jednom od baza HDZ-a – uzmu li sedam mandata – Ljubić bi mogao u Sabor.
Anušić i Tramišak koji su ispred njega, odu li u Vladu, eto mjesta za dožupana. Naravno, glavni uvjet je da HDZ osvoji izbore. Ankete pak HDZ-ovoj listi u IV. jedinici daju peti, rubno šesti mandat. Franjo Poljak (HDZ) u II. jedinici je na 11. mjestu pa se nema čemu nadati, dok se jedini “preživjeli” iz 7. saziva, Križevčanin Branko Hrg (HDS) na 13. mjestu nada podršci putem preferencijalnih glasova.
Vodeća opozicija, SDP-ova koalicija (HSS, Glas, Reformisti, DO i SIP) također nije bila blagonakolna prema svojim snagama iz Križevaca. Marija Vukobratović (SDP) tek je 10. na listi, no zato je Koprivničanac Tomislav Golubić (SDP) na visokom četvrtom mjestu. Njegova očekivanja sasvim su realna, no predviđanja nezahvalna s obzirom da je u II. jedinici i istočni dio Zagreba i Zagrebačke županije, a tu su jake ideološki slične opcije poput Možemo. Ankete za SDP variraju između tri i pet mandata.
Bitni su i preferencijalni glasovi
U IV. izbornoj jedinici nositelj je Mišel Jakšić (SDP) i ako je tko siguran to je on. HSS-ovka Kristina Škoda Vajdić dobila je visoko četvrto mjesto, rezervirano za koalicijskog partnera. Prema anketama njeno je mjesto rubno. Pomoglo bi joj, naravno, dobije li SDP izbore, pa bi u Sabor trebala po logici stvari. Sandra Sinjeri (SDP) je na osmom, Nataša Tetec (SDP) na 10. mjestu. One, baš kao i Zoran Vrabelj (HSS) na 12. mjestu, imaju čast i odgovornost za svoju bazu birača koja bi trebala “pogurati” listu.
U IV. izbornoj jedinici, iako ne ide samostalno, birački potencijal ima Stranka Nezavisni koju vodi Željko Lacković. Oni su odlučili u koaliciju s Domovinskim pokretom i Pravom i pravdom. Lacković je prihvatio šesto mjesto na listi koje mu, po anketama, ne daje ulaznicu za Sabor, međutim…
Ne treba smetnuti s uma preferencijalne glasove koji u saborske klupe mogu gurnuti i one koji su “ispod crte”. Svi koji se tome nadaju moraju imati preferencijalnih glasova u udjelu od najmanje 10 posto u odnosu na broj glasova koje je “pokupila” lista na kojoj se nalaze. Hoće li Lackoviću očekivanih 3000 i nešto više preferencijalnih glasova koje je već dobivao na izborima biti dovoljno? Znat ćemo u izbornoj noći.
Najgore i najbolje što se može dogoditi
Navedena imena, ona podebljana – nije neostvarivo – mogla bi sjesti u saborske klupe u narednom 11. sazivu. U najgorem slučaju po našu županiju, imamo dva mandata (Sobota i Jakšić), a u najboljem pet (Sobota, Jakšić, Golubić, Škoda Vajdić, Lacković) pa i surealnih šest s Ljubićem u IV. jedinici kao što je i pojašnjeno u tekstu. Ostale potentne stranke koje se mogu nadati mandatima u našim jedinicama, poput Možemo ili MOST-a, nisu prepoznale ni razvile kadar iz naše županije koji bi zaslužio visoko mjesto na njihovim listama.
Kao i dosad, velik utjecaj upravo na broj mandata mogala bi imati famozna D’Hondtova metoda raspodjele glasova u zastupnička mjesta. Bitna je, naravno i izlaznost na izborima pa se neke stranke nadaju kako će ona biti barem između 60 i 65 posto jer tu vide svoju prednost. Drugima pak odgovara “koketiranje” izlaznosti na izbore s 50-55 posto. Na kraju, jedino točno bit će ono u kasnim noćnim satima u srijedu 17. travnja 2024., kad iz DIP-a objave prve potune neslužbene rezultate.
