Mišel Jakšić (SDP) i Darko Sobota (HDZ) jedini su saborski zastupnici iz Koprivničko-križevačke županije u 10. sazivu Sabora koji je na zalasku. Premalo, uzmemo li u obzir da je u saborskim klupama 151 zastupnik. Njihov udio od 1,3 posto dvostruko je manji nego li udio stanovnika naše županije u ukupnom broju stanovnika (2,6 posto).
Izbori 2024. s novim jedinicama
Ono što sljedeći izbori nose strankama, kako vladajućima, tako i onima u opoziciji podmeće i nove probleme. Mijenjale su se granice izbornih jedinica pa je naša “prerezana” na dva dijela. Tako će Križevci i Prigorje u 2. izbornu jedinicu s istokom Zagreba i Bjelovarsko-bilogorskom županijom. Koprivnica, Đurđevac i taj dio Podravine idu u 4. izbornu jedinicu s Virovitičko-podravskom i Osječko-baranjskom županijom.
Iako je krajnji rok za Parlamentarne izbore 2024. negdje sredinom rujna, sasvim je izgledno da će održati moguće čak i prije onih za EU Parlament. Europske zastupnike biramo između 6. i 9. lipnja, a saborske bismo zastupnike mogli već u svibnju.
Ono što nas zanima jest hoćemo li imati više zastupnika u Saboru, neovisno o tome tko će na kraju pobijediti. Datum izbora još se ne zna, a u strankama, nakon što smo razgovarali s osobama bliskim njihovom vrhu – liste kandidata još uvijek se kroje. Razgovori s nekim od mogućih kandidata još nisu obavljeni. No, jedno je sigurno.
Jakšić na visokom mjestu
Krenimo od 4. izborne jedinice. Koprivnički i đurđevački kraj uime SDP-a na visokom, vrlo vjerojatno 2. mjestu na listi branit će Mišel Jakšić. Sadašnji zastupnik i gradonačelnik Koprivnice realno je možda i najjači kandidat stranke. No, s obzirom na višestruko veći broj birača koje nosi istok zemlje Glasovac se čini pragmatičnijim rješenjem za Grbina. Podravskom SDP-u osigurano je na listi još jedno mjesto pred kraj popisa, no tko će biti kandidat ne znaju ni u stranci. Recimo, načelnik Legrada Ivan Sabolić je jak, no bilo bi suludo da uzima Jakšiću jedan dio preferencijalnih glasova. Izgledna je opcija da na listu uđe prvi čovjek županijskog SDP-a Tomislav Golubić kojemu bi to bila dobra “predigra” za ono što slijedi – kandidaturu za župana na lokalnim izborima 2025.
Kad je riječ o HDZ-u, Darko Sobota trebao bi i dalje braniti boje vladajuće stranke. Vrlo vjerojatno ga čeka isto ili približno isto mjesto kao 2020., a to je 7. pozicija. S nje je ušao u Sabor nakon što je Grlić Radman otišao u izvršnu vlast.
S obzirom na to da je HDZ jak kandidatima u tom dijelu Hrvatske, nije nemoguće da Sobota bude jedini naš stranački kandidat na listi.
Lacković i nezavisni
Stranka Možemo, od koje se očekuje mnogo, u Podravini nema takvu bazu koja bi izbacila očitog kandidata. Most i Suverenisti mogli bi zajedno na izbore, no priča je ista kao i kod Možemo. Prema našim informacijama, HSS ide samostalno na izbore, a u toj izbornoj jedinici sigurno će dati kandidata i to na visokoj poziciji iz Podravine.
Dr. Hrvoje Petrić, potpredsjednik stranke, kotira visoko no pitanje je koliko želi zapostaviti svoju akademsku karijeru zbog kampanje. Tu su i županijski vijećnik Marko Martinčević za 2. izbornu jedinicu, vijećnica Kristina Škoda Vajdić za 4. jedinicu. Iskusni “lav” Ivan Pal mogao bi “potegnuti” na izborima, no čini se da je ta epizoda politike iza njega.
Nezavisni s druge strane ovdje vide velik potencijal. Nije tajna da Željko Lacković iz Đurđevca okuplja nezavisne i ine snage. Koliko široko i u kojem smjeru ide nije poznato, no jedna od opcija je svojevrsno pridruživanje NPS-u, nezavisnoj platformi koja je krenula sa sjevera. U njoj su Matija Posavec, međimurski župan, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, Ljerka Cvidini, gradonačelnica Čakovca… Posavec je u javnosti izjavio kako ne isključuje suradnju i s drugim nezavisnim platformama pa i s onima u 4. izbornoj jedinici. Lacković s druge strane intenzivno dogovara suradnju s nezavisnim načelnicima i gradonačelnicima koji spadaju u 4. izbornu jedinicu.
Sabor još nije raspušten kako bi predsjedik Zoran Milanović raspisao izbore pa ostaje za nagađati okvirno vrijeme. Svakako nije isključeno da premijer Andrej Plenković odluči izbore za Sabor dogovoriti isti dan kad i za EU Parlament. Bilo bi to u svakom slučaju jeftinije, a i veća izlaznost na Parlamentarnim značila bi veću izlaznost i na onima za EU Parlament. Ona dosad nije bila veća od 30 posto.
Što s Korenom? Što s Rajnom?
To je priča 4. izborne jedinice, a situacija u 2. u koju spadaju Križevci i Prigorje nešto je kompliciranija. Kod SDP-a, barem što se tiče naše županije najizgledniji na listi je Dejan Pernjak, prvi čovjek križevačkog SDP-a, inače gradski vijećnik i sveučilišni profesor. O poziciji na listi možemo samo nagađati.
I, sad dolazi onaj kompliciraniji dio. HDZ. Na jedno od prvih šest mjesta teško da netko s križevačkog područja može računati. Nije da premijer Plenković ne voli Križevce, nego je situacija slična onoj u Koprivnici. Jednostavno nemaju “to” ime. Međutim… Tu dolazimo do osobe koja bi i po zaslugama i prepoznatljivosti mogla i trebala među prvih pet na listi.
Župan Darko Koren vodi Mrežu, partnersku stranku i još je na prethodnim izborima Plenković “vagao” bi li Korena gurnuo visoko ili bi bilo najbolje da i dalje s HDZ-om drži županiju. Upravo njegovo stavljanje na listu, koje je sada sasvim izgledno te ulazak u Sabor znači određene “rošade”. Koren može zamrznuti mandat, do lokalnih izbora odraditi mandat župana pa kasnije odlučiti što i kako dalje.
Još jedna nepoznanica na križevačkom području je Rajn. Nezavisni gradonačelnik s kratkom epizodom u HSS-u dobra je “udavača” čije ime nosi značajan broj glasova na križevačkom području. Nije tajna da bi ga u nekakvom partnerstvu rado vidio Lacković. Iako u različitoj izbornoj jedinici, ako ništa drugo onda kao zalog za budućnost (čitaj: lokalne izbore).
Protiv suradnje s njim, doznajemo iz vrha HDZ-a ne bi ništa imao ni Plenković. Je li upravo Koren ta spona koja će ga pomaknuti iz centra udesno vidjet ćemo. Na kraju, Rajn će, kao i dosad sam odlučiti što i kako dalje.
