U sklopu programa Koprivničkog klimatskog tjedna (21. – 29. ožujka 2014.) u izlogu Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” Koprivnica postavljena je prigodna izložba kojom se kroz stare razglednice, novinske zapise i izvore s interneta prisjećamo poplava koje su u bližoj i daljoj prošlosti zadesile Koprivnicu.
„Park je izgledao kao veliko jezero po kojem su plivale klupe, a ograda parka sve do po prilici današnjeg kina „Velebit” jedva se vidjela. U bivšoj restauraciji „Kalnik” plivali su stolovi u sobama. Od pravca Dubovca prema Ivanjskoj ulici tekla je duboka brzica koja je dosezala dubinu od oko 2 metra, a Sajmište je bilo toliko poplavljeno da se ograda nije vidjela. Svi podrumi u gradu bili su puni vode, kao i neki prizemni stanovi. Prilikom poplave iz podruma je ispumpano oko 9 hiljada kubika vode”.
Ovaj dramatičan opis velike poplave koja je zadesila Koprivnicu 1926. objavile su tadašnje lokalne „Podravske novine” i „Koprivničke novine”, a foto-zapisi ostali su ovjekovječeni i u vidu razglednica. Tri takve stare razglednice prikazuju poplavljene dijelove grada i ondašnje stanovnike kako „poziraju” sa zavrnutim nogavicama, a na jednoj su gotovo svi stanovnici jedne poplavljene ulice. Autor tih fotografija je poznati koprivnički fotograf Franjo Tkalčec, a nalaze se u zbirci starih razglednica koprivničke knjižnice s ukupno 470 jedinica. Također su dostupne u digitalnom obliku i može ih se razgledati preko mrežnih stranica knjižnice http://library.foi.hr/razglednice/index.php?page=main&id=20 ili na portalu Koprivnička kulturna baština http://kkb.arhivx.net/ , gdje je također dostupan i digitlaizirani „Glas Podravine” iz čije arhive potječu zapisi i slike iz novijih vremena.
Kako doznajemo iz povijesnih zapisa, potok Koprivnica (ili Koprivnička rijeka) u prošlosti je barem dvadesetak puta poplavljivao grad, a opasnost od njegova izlijevanja itekako je izražena i u novije vrijeme (pamtimo prošlogodišnji Uskrs i ovogodišnje zatvaranje državne ceste u Reki zbog poplave).
O potoku, njegovim promjenama i novim regulacijama pisali su i naši povjesničari – dr. D. Feletar, H. Petrić i R. Pavleš.