Jagnjedovec je u subotu bio u nešto drugačijem izdanju nego što to inače je. Uz mnoštvo starih zanata i običaja, bogatu trpezu domaćih jela pripremljenih na tradicionalan način tamo je uprizorena Jagnjedovečka legenda. Ceste su bile zatvorene za automobile, uz njihove rubove stajali su obrtnici koji su pokazivali kako nastaju njihovi proizvodi, oživjeli su stari načini pripreme hrane i zaboravljeni recepti; cijelo selo na jedan se dan vratilo u davnu 1642. godinu.
Tu godinu u Jagnjedovcu pamte kao godinu u kojoj je kapetan koprivničke kapetanije Ivan Vilim Galler izdao dozvolu za nastanak sela. Kralja Ferdinanda ove je godine utjelovio gradonačelnik Zvonimir Mršić, a po seoskom sajmu njega i kapetana Gallera čiju je ulogu preuzeo Gordan Knežević provela je Helena Hečimović kao Helena Gerginovka. U pratnji koprivničke garde prošetali su cijelim selom i razgledavali robu izrađenu u seoskim radionicama, tradicionalne igre za djecu i promatrao svakodnevni život sela, radove na pripremi alata i zemlje.
Uslijedio je potpisivanje dozvole praćeno pucnjevima iz kubura. Nakon ručka organizirano je natjecanje u vještinama, snazi i spretnosti kojim je izabran seoski starješina.
Jagnjedovečka legenda zamišljena je kao povijesno-turistička manifestacija čiji je glavni cilj oživljavanje seoskih običaja i prisjećanje na povijest sela. Vrijednost manifestacije očituje se u unošenju elemenata tradicije u suvremenu svakodnevnicu u kojoj se sve više gubi izvorni identitet sela. Mještani Jagnjedovca motivirani su urediti kuće i okućnice elementima starinskog graditeljstva karakterističnog za podravsko selo. Potiče se obnavljanje predmeta i alata iz prošlosti te uzgoj starih sorti voća, povrća i žitarica koje imaju veliku vrijednost u odnosu na današnje.
