Ako ste mislili da je Sokolovac u Podravini, gadno ste se za…bunili. Barem tako tvrdi jedna od najpoznatijih osoba upravo iz Sokolovca, Vlatka Pokos. Pokos je na svojem Instagram profilu odlučila “olakšati dušu” i objasniti svim dušobrižnicama koji ju nazivaju Podravkom, kako ona zapravo nema, skoro pa nikakve veze s Podravinom.
Nisam Podravka…
– Bez namjere da ikog uvrijedim, želim demantirati one koji me uporno nazivaju Podravkom. Nisam Podravka, niti je Sokolovac u kojem sam odrasla Podravina, iako gravitira Koprivnici. To područje je doslovno tromeđa Bilogore, Kalnika i Podravine. Moja mama, djevojačkog prezimena Pokos je podrijetlom Zagorka, a otac mi je bio Dalmatinac/Vlaj iz splitskog zaleđa – istaknula je na Instagramu profilu.
Dodaje kako je genetikom i fizičkim izgledom više Dalmatinka te kako je ponosna na to podrijetlo.
– Mislim da moja neobična ljubav prema Dalmaciji definitivno ima veze s mojom genetikom. Pritom moram naglasiti da sam, kao 14-godišnjakinja, promijenila prezime Vuković u Pokos kao izraz zahvalnosti i zelje da se identificiram s mojom bakom Ljubicom Pokos koja me odgojila i ženskom stranom moje obitelji koja je uvijek bila snažnija i stup naše obitelji. Moja mama i baka odgojile su mene i moje tri sestre u svakom smislu, uz podršku mog očuha, kojeg zovem ocem – naglašava.
Građanka svijeta…
Dodaje kako je kulturom i stilom Zagrepčanka, dok joj je srce u Dalmaciji.
– Najviše sam kozmopolit, građanka svijeta! – zaključila je.
Dodajmo kako se ova izjava, točnije dio u kojem govori o Sokolovcu i Podravini kosi s opisom na službenim stranicama Općine Sokolovac. Sam tekst na službenim stranicama Općine preuzet je od poznatog povjesničara i geografa, doktora znanosti, Hrvoja Petrića.
– Sokolovac se spominje kao središte Sokolovačke kumpanije ili satnije koja je bila u sastavnom dijelu Đurđevačke regimente ili pukovnije. Stanovnici Vojne krajine bili su graničari ili krajišnici koji su zaslužni što je Srednja Europa ostala zaštićena od napada Osmanskog carstva. Vojna krajina imala je različite i nejedinstvene organizacije uprave. Ovi krajevi kao i veći dio Podravine pripadali su pod Varaždinski generalat koji je organizacijski bio podijeljen na četiri kapetanije (Đurđevačka, Koprivnička, Križevačka i Ivanićka) s različitom veličinom i brojem stanovnika. 1745. Varaždinski generalat bio je reorganiziran u novi sustav regimentskih uprava: Križevačku i Đurđevačku regimentu – piše na općinskim stranicama.
