Cilj ovog članka nije predočiti Vam savršenu dijetu, čudotvorne i egzotične namirnice, fenomenalne procedure i vježbe, neponovljive „detoxe“… Ne, cilj je navesti Vas na razmišljanje, a možda nekog od Vas i na odluku da se vrati Hipokratovim postulatima jer je već tada ljudima bilo jasno da se hranom može liječiti, ali i ubiti. Cilj je pokazati da si za svoje zdravlje sami možemo puno učiniti, samo našim ponašanjem, našom umjerenošću.
Zašto? Svi smo mi svakodnevno svjedoci dobrobiti, ali i opasnosti modernog života, sveobuhvatnog interneta, dostupnosti kojekakvih informacija. Idealni savjeti idealnih većinom samoprozvanih stručnjaka i influencera napadaju nas sa svih strana – mediji, specijalizirani časopisi, svjetski poznati stručnjaci iskaču odasvud, pa eto sjetih se i izbora pred desetak godina, i iz paštete (PA ŠTETA DA PROPADNE – šaljivi naziv popularnog prehrambenog proizvoda no treba samo pogledati deklaraciju, sastav i kalorijske vrijednosti da bi si neke stvari pojasnili).
Na žalost, više većinom nema recenzija niti filtriranja dostupnih informacija, sve je u svrhu profita. Takav je postao i naš svakodnevni život – užurban, nedostatnog vremena za sebe i obitelj, sa sve većom potrebom za profitom, impresioniranjem sebe i okoline. Došlo je do te mjere da više ne razmišljamo o posljedicama – da se jednostavno pogledamo u ogledalo i stanemo na vagu, ako doživimo da toga postanemo svjesni.
Procjenjuje se da godišnje u svijetu umire između 7 i 10 milijuna ljudi od posljedica visokog krvnog tlaka, još milijun od karcinoma pluća i tako redom… Pa nismo valjda to sve naslijedili tj. da to imamo u obiteljskoj crti??
U stvarnosti bilo bi dobro priznati i uvidjeti da smo si sami nešto krivi, da se uglavnom ne debljamo po rodu, da familijarno imamo visoki tlak, da imamo dijabetes jer su ga eto imali i naši možda i prerano preminuli bratići i sestrične. Ne, nemojmo si tražiti izgovore i opravdanja, priznajmo si da i mi imamo nešto odgovornosti, da nemamo samo prava, da imamo i obaveze. Ako ne zbog nas, onda zbog naše djece i unuka.
Nakon ovog crnog uvoda u kojem sam pokušao pokazati utjecaj prehrane i načina života na razvoj pojedinih bolesti i stanja pokušat ću ne dati Vam savjet, nego potaknuti na razmišljanje kako si možemo pomoći.
Još su u antičko doba ljudi shvatili da si zdravom prehranom možemo povećati izglede da zdravije i bolje živimo. Naravno, neće nas samo hrana izliječiti niti ćemo izbjeći sve bolesti, ali dati će nam malo bolje izglede za budućnost.
Ovaj članak je premali da samo taksativno nabrojim poznate dijete, čudotvorne koktele i jedinstvenu vježbu koji će Vam pomoći da zauvijek ostanete mladi i zdravi. Naravno, to nije moguće. Ali poznato je da hrana može biti lijek, a lijek je svaka tvar koja primijenjena u ODGOVARAJUĆOJ DOZI (KOLIČINI) i na adekvatan način pomaže našem organizmu. I tu leži ključ – u odgovarajućoj količini i spremljeno na odgovarajući način jer većinom hranu uzimamo prekomjerno i na neodgovarajući način i vrijeme. Matematički gledano u prehrani se sve preračunava u kJ ili kcal (kilodžul ili kilokalorija), osnovnu jedinicu energije čovjeka. Ako k tome još dodamo osnovne prehrambene tvari (ugljikohidrate, masti, bjelančevine, vitamine, minerale) imamo kompletnu jednadžbu. Kada tu jednadžbu uravnotežimo imamo i sklad u organizmu jer najvažniji je omjer ponude i potražnje tj. koliko nam energije treba, a koliko unosimo? Ako unosimo previše dolazi do skladištenja i to tamo gdje nam najmanje odgovara (mislim na vanjski izgled, ali i na taloženje neželjenih i opasnih tvari u krvnim žilama, pojedinim organima i slično). Poanta nije da trebamo gladovati jer i to nije zdravo, a upravo puno poznatih dijeta se bazira na ovom principu, nego da pokušamo naći zlatnu sredinu. U našem jelovniku ima mjesta za sve, ali treba biti realan i racionalan.
Za početak jedemo samo kada smo gladni i onda jedemo primjerenu količinu. Idealno bi bilo sve uklopiti u tri glava obroka i dva međuobroka, no ponekad nam to zbog obaveza nije izvedivo. Nemojmo zaboraviti da treba popiti dovoljno vode, barem 2 litre dnevno, a izbjegavati napitke s aditivima i rafiniranim šećerima. Što se količine tiče imajmo na umu da fizičkom radniku u šumi treba puno više energije (kalorija) nego osobi koja radi u klimatiziranom uredu.
Svima nam je poznata piramida prehrane (sastavljena 1992. godine od strane američkog udruženja za prehranu) i toga se treba pridržavati. Za svaku namirnicu je poznato kolika je energetska vrijednost i uz malo matematike možemo si izračunati količinu koja nam je potrebna.
Treba uklopiti sve vrste namirnica – žitarice, voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba, jaja, mahunarke i na kraju slatko (redom od najveće do najmanje količine).
Ako se i odlučimo na specifične dijete (ponekad to i moramo, primjerice kod gihta ili hiperkolesterolemije) treba paziti da ne nedostaje određenih namirnica jer može dovesti do neželjenih posljedica, pa čak i do kontraefekta. Još jedna bitna stvar je takozvani rebound fenomen tj. stanje kada nakon završenog perioda dijete dolazi do naglog povećanja tjelesne težine, a ponekad i do težih patoloških stanja (avitaminoze i slično).
Kako to izbjeći? Zdravom i uravnoteženom prehranom usklađenom s potrebama našeg organizma te uz redovitu fizičku aktivnost sukladno našoj dobi i mogućnostima i nakon završenog perioda dijete.
Za sva dodatna pitanja potražite odgovore kod stvarno stručne osobe (Vašeg liječnika, nutricionista, kineziologa ili osobnog trenera) jer oni i ako ponekad ne znaju odgovor na Vaše pitanje sigurno znaju gdje mogu naći sigurne i pouzdane informacije, a ne da nam raste broj žrtava današnjeg načina života i dostupnosti informacija.
Kako sam počeo s Hipokratom red je da s njegovom mišlju i završim:
Neka Vaša hrana bude Vaš lijek, a Vaš lijek neka bude Vaša hrana.
S poštovanjem, Ivica Jendrašic
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.
Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.
Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.
Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/
