Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u županiji, dr. Celiščak: To su bolesti koje ne bole, a ostavljaju dugoročne posljedice

K

Svjetski dan zdravlja obilježava se danas, odnosno, 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Ovogodišnji je posvećen podizanju svijesti o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi, a odvija se pod sloganom Naš planet, naše zdravlje.

Tom prigodom porazgovarali smo s ravnateljicom Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije Mirjanom Hanžeković i specijalistkinjom obiteljske medicine dr. Irenom Celiščak Koštarić.

– To je dan kada želimo podići svijest ljudi o određenoj zdravstvenoj temi koja se u tom trenutku čini kao prioritetna i zahtijeva pojačane napore. Naime, posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja kroničnih nezaraznih bolesti usmjerili su pozornost na hitne postupke za očuvanje zdravlja ljudi i planeta – kazala je dr. Celiščak Koštarić.

Važno je kod ljudi promicati zdrave navike

Dom zdravlja u partnerstvu s Koprivničko-križevačkom županijom, tako, kreće i u europski projekt Zdravo srce – zdrava budućnost koji je na radost svih uključenih odobren prije mjesec dana. Suradnik u prijavi i pisanju bila je PORA – Razvojna agencija Koprivničko-križevačke županije. Vrijednost projekta je oko 400 tisuća kuna, a provodit će se 16 mjeseci. Cilj je podizanje i unapređenje znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i zdravog načina života te prevencije i sprečavanja razvoja bolesti kardiovaskularnog sustava na području Koprivničko-križevačke županije.

– To je u skladu i s temom ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja: Naš planet – naše zdravlje, a mi smo projekt nazvali Zdravo srce – zdrava budućnost, jer kod stanovnika želimo promicati i popularizirati zdrave navike i povećati svjesnost o važnosti prevencije bolesti kardiovaskularnog sustava – kazala je.

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila i, u većini slučajeva, uzrokovane su aterosklerozom, odnosno nakupljanjem plaka u stijenci krvnih žila. U Domu zdravlja su, stoga, upravo na njih stavili naglasak.

– Mogu zahvatiti tri osnovna sustava: srce i srčani krvožilni sustav pa uzrokuju koronarnu ishemijsku bol, odnosno srčani udar. Drugo, zahvaćaju mozak i moždani krvožilni sustav i tako uzrokuju cerebrovaskularne bolesti, odnosno moždani udar. Treće, mogu zahvatiti, također, i periferne arterije na donjim udovima pa uzrokovati okluzivnu bolest perifernih arterija – pojašnjava dr. Celiščak Koštarić.

Vodeći uzrok smrti u svijetu i u županiji

Od njihovih posljedica godišnje umire oko 17,3 milijuna ljudi. Srčani udar, kao ishemijska srčana bolest, odgovoran je za 7,3 milijuna od ukupnog broja kardiovaskularnih smrti, a cerebrovaskularne bolesti, odnosno moždani udari, odgovorne su za, otprilike, 6,2 milijuna smrti. Na tome tragu, dr. Celiščak Koštarić naglašava da postoje čimbenici rizika na koje možemo i na koje ne možemo utjecati.

– Među nepromjenjive čimbenike rizika, svakako, spada dob, spol, obiteljska anamneza, odnosno nasljeđe te utjecaj stresnog načina života. Znatno češće su kod muškaraca – kazuje.

Prema podacima HZJZ-a iz 2019. godine, u našoj županiji od bolesti kardiovaskularnog sustava preminulo je 688 osoba: 394 žene i 294 muškarca

– Na području županije na prvom su mjestu po uzroku smrtnosti i njihov udio je 43,1 %. Putem projekta želimo, općenito, informirati stanovništvo o kardiovaskularnim bolestima: što su, kako nastaju, koji su čimbenici rizika i kako pojedinac može promijeniti neke životne navike da bi smanjio njihovu pojavnost kod sebe pa tako i u široj populaciji – govori, a njihova namjera je potaknuti ljude na zdrav način života.

Pravovremenom intervencijom mogu se smanjiti posljedice

– Redovitu fizičku aktivnost barem 30-ak minuta dnevno, na zaštitu od utjecaja duhanskog dima, da održavaju primjerenu tjelesnu težinu, jedu više voća, povrća, cjelovitih žitarica, hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća, da piju dvije do tri litre tekućine dnevno te da pripaze na unos procesuirane hrane, alkohola. Važno je da se jave svojim liječnicima i prekontroliraju neke od čimbenika rizika – povećani šećer u krvi, kolesterol, krvni tlak jer ih možemo liječiti i pravovremenom intervencijom smanjiti posljedice – napominje.

Projekt Zdravo srce – zdrava budućnost obuhvaća brojne aktivnosti u sklopu županijskog Doma zdravlja.

– Poput snimanja videospota, predavanja stručnjaka, podjele promotivnog materijala, a u njemu bi sudjelovali svi koji koriste zdravstvenu zaštitu. Održali bismo, također, info-tjedan u okviru obilježavanja Svjetskog dana srca – kaže.

S obzirom na čitavu situaciju kojoj smo bili izloženi posljednje dvije godine, kada je naglasak bio na COVID-u 19 kao vodećoj bolesti, sve drugo, ističe dr. Celiščak Koštarić, maknuto je u stranu.

– Nadamo se da ćemo ovim projektom povećati svjesnost o kardiovaskularnim bolestima, jer, to su bolesti koje ne bole, a dugoročno ostavljaju posljedice. Želimo povećati svijest svakog pojedinca da je zdravlje važno, a prevencija je ključna – naglasila je dr. Irena Celiščak Koštarić.

Hanžeković: Tražimo liječnike za ordinacije u Rasinji i Đelekovcu

Ravnateljica Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije, Mirjana Hanžeković, istaknula je da Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije traži nove liječnike, ali i zamjene.

– Pozivamo da nam se jave, jer ćemo imati otvorenih radnih mjesta. Imamo određene edukacije, ali i otvorene mogućnosti za daljnje specijalizacije. Natječaji su raspisani za ordinacije u Rasinji i Đelekovcu, sada ćemo u Križevcima imati jednu ordinaciju opće prakse, a dvije doktorice idu na specijalizaciju. U Rasinji nam doktorica radi na pola radnog vremena, jer je u mirovini. Općina je velika, krasna i postoji potreba za liječnikom opće prakse. Onome tko dođe pruža se puno mogućnosti, imat će priliku pokazati svoje znanje i ostvariti se. Naznake su da bi se nudile i određene pogodnosti i dodatna mogućnost subvencije njegova dolaska – zaključila je na kraju ravnateljica Mirjana Hanžeković.