U hirovitoj jeseni uživamo već punih mjesec dana, a sada već polako počinjemo uživati i u njezinim plodovima. Jedna od najpopularnijih jesenskih zvijezda polako se uvlači u naše domove – kesten je konačno ponovo stigao!
Pitomi kesten (Castanea sativa) popularna je namirnica u europskoj kuhinji od davnina. Još od antičkih vremena ljudi su marljivo sakupljali kestene i spravljali ih na različite načine, a ta tradicija se više ili manje zadržala sve do današnjih dana. Naime, ova vrsta dolazi iz Male Azije, ali su ju Grci i Rimljani raširili po cijeloj Europi, a kasnije je prenesena i na druge kontinente.
U Hrvatskoj se sastojine pitomog kestena (šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena) mogu pronaći u kontinentalnoj Hrvatskoj (Zrinska i Petrova gora; gorja sjeverozapadne Hrvatske) te u Istri. Raste u brežuljkastom pojasu, odnosno na nadmorskim visinama od 150 do 500 metara i na kiseloj podlozi.
Plod je zaštićen sjajnom, kožastom, tamnosmeđom ljuskom i smješten je u loptastoj kupuli. Kupula je prekrivena gustim igličastim bodljama i u svakoj se najčešće mogu pronaći po 3 ploda. Kesten je listopadno drvo, a može narasti do visine od 30 do 40 metara.
Rak kestenove kore
Šume kestena su od sredine prošlog stoljeća postale ugrožene zbog bolesti koja se naziva rak kestenove kore. Radi se o bolesti koju izaziva patogena gljivaCryphonectria parasitica. Ova patogena gljiva dolazi iz Azije i Japana te je prvo unesena u SAD, a zatim i u Europu gdje je po prvi puta zabilježena 1938. godine u Italiji, dok je kod nas zabilježena 1955. godine. Od tada se proširila na sve sastojine kestena u Hrvatskoj gdje je uzrokovala veće ili manje štete. Šteta ovisi o tome kakav oblik raka gljiva stvara.
Nutritivna vrijednost kestena
Kesten sadrži veliki udio škroba, u sirovom plodu ga ima 45%. Zbog toga je od njega moguće raditi brašno koje se zatim može koristi za pripremu različitih peciva ili kruha. Osim toga kestensadrži vitamine A B i C te minerale – kalij i fosfor u većim količinama te kalcij, magnezij, sumpor, željezo, magnezij, fosfor i cink u manjim količinama.
Od kestena se mogu spraviti mnoga jela, od kesten pirea pa sve do najrazličitijih slastica, kolača i torti. Ipak, ponekad je najljepša obična pečena verzija kestena koja se može pronaći na ulicama naših gradova.
Zanimljivosti
Maruni koji se mogu pronaći u Istri puno su veći od ostalih kestena, a to je zato što se radi o posebnoj sorti pitomog kestena koja je nastala dugotrajnom pažljivom selekcijom biljaka koje su imale velike plodove.
Ponekad dolazi do zabune što je to divlji kesten, a što pitomi. Pitomi kesten je vrsta spomenuta u ovom članku, raste u šumama, on je jestiv i njegovo latinsko ime jest Castanea sativa. S druge strane, divlji kesten je onaj koji možete pronaći u parkovima i drvoredima, odnosno često se koristi u hortikulturi, njegov plod nije jestiv, a latinsko ime mu je Aesculus hippocastaneum.
tekst: Behija Salkić / Biologija.com.hr