Još uvijek se sabiru dojmovi i zbrajaju štete od posljedica olujnih nevremena koja su proteklih tjedana pogodila Koprivnicu i okolicu. Pukom srećom, danima nakon nemilih događaja, razmišljamo i razgovaramo ‘samo’ o duhovnim nemirima i materijalnim štetama koje su ova nevremena prouzročila…iako je na trenutke izgledalo kao da će nas priroda zgromiti.
Posljedično, neka od pitanja koja nas sada zaokupljaju jesu:
- Zašto se događaju ovakva olujna nevremena u Koprivnici i okolici?
- Hoće li nam se slična nevremena događati i u budućnosti?
- Ako hoće, možemo li predvidjeti kojom učestalošću i intenzitetom će se događati
- Što možemo poduzeti?
- Možemo li se pripremati za buduće ekstremne klimatske i vremenske događaje? Ako
da, kako? - Što ako ne poduzmemo ništa?
Zašto se događaju ovakva olujna nevremena u Koprivnici i okolici?
Za razumijevanje pojave ovakvih olujnih nevremena u Koprivnici i okolici neophodno je znanje o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama. Potvrda toga je, kao što smo se osvjedočili posljednjih tjedana u različitim dijelovima Hrvatske, da se ne radi o slučajnom i izoliranom ekstremnom vremenskom događaju koji se pojavio jedino na koprivničkom području.
Rastuća potrošnja ugljena, nafte i plina (fosilnih goriva) za ljudske aktivnosti uzrokuje sve veće emisije stakleničkih plinova, a veće emisije stakleničkih plinova doprinose ubrzanju klimatskih promjena. Staklenički plinovi upijaju sunčevu energiju i toplinu Zemlje, zadržavaju ih u atmosferi Zemlje i tako uzrokuju efekt staklenika. Najveći udio stakleničkih plinova otpada na ugljik dioksid (CO2), glavni nusproizvod većine ljudskih aktivnosti i izgaranja fosilnih goriva.
Prema šestom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene emisije stakleničkih plinova zbog ljudskih aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva, sječe šuma i poljoprivrede odgovorne su od početka 20. stoljeća za zagrijavanje Zemlje i globalno zatopljenje od približno 1,1 °C. Posljedično, direktna posljedica zagrijavanja Zemlje i globalnog zatopljenja jesu klimatske promjene.
Vjerujem da se većini ljudi zagrijavanje Zemlje za približno 1,1 °C od početka 20. stoljeća i neće činiti toliko strašnim, tako dugo dok to zagrijavanje ne sagledaju u kontekstu temperature vlastitog tijela. Dakle, svima nam je poznato da je najčešće temperatura našeg tijela između 36 i 37 °C. I poznato nam je što se dogodi kad nam tjelesna temperatura poraste za približno 1,1 °C iznad normalne. Osjećamo li se tada zdravo ili bolesno? Isti osjećaj možemo primijeniti i na planet Zemlju te osvijestiti da je naš planetarni klimatski sustav u prilično bolesnom stanju.
Trend globalnog zagrijavanja prati, ali i značajno nadmašuje porast prosječnih temperatura zraka u Koprivnici i okolici. Tako je od 2000-te na koprivničkom području zabilježen veliki porast prosječnih godišnjih temperatura zraka koji je, u odnosu na usporedivo prethodno razdoblje od 1981. do 1999., rezultirao rastom prosječne godišnje temperature zraka za čak 1,5 °C, kao što je vidljivo na slici 1.
Slika 1. Prosječne godišnje temperature zraka u Koprivnici i okolici – prije i poslije 2000.
Temeljem navedenog, možemo zaključiti da su temperature zraka na našem Planetu posljednjih godina u nezamislivom porastu u odnosu na ranija razdoblja kada je i klima na Zemlji bila stabilna. Zbog toga su promjene klime i različiti klimatski ekstremi danas postali vidljivi golim okom svakom zainteresiranom promatraču, a najpoznatiji pratioci klimatskih promjena već jesu olujna nevremena, orkanski vjetrovi, jake tuče, izrazito pljuskovite oborine, poplave, kasni proljetni mrazovi, toplinski valovi, suše i požari.
Hoće li nam se slična nevremena događati i u budućnosti?
Čak da sve emisije stakleničkih plinova na Zemlji ovog trenutka svedemo na nulu, postojeća koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi će i nadalje, u predstojećim desetljećima, uzrokovati zagrijavanje Zemlje, globalno zatopljenje i klimatske promjene. Stoga iz sadašnje perspektive možemo očekivati da će nam klimatski uvjeti biti sve gori, ukoliko ubrzano i odlučno ne pristupimo smanjenju emisija stakleničkih plinova i prijelazu na nisko ugljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.
Iz navedenih razloga možemo sa sigurnošću zaključiti da će ekstremni vremenski događaji, poput olujnih nevremena koja su proteklih tjedana pogodila Koprivnicu i okolicu, u našim krajevima biti sve češći i žešći. Zato nas ubuduće više ne bi trebala iznenaditi činjenica da će nam klimatske promjene donositi sve brojnije negativne posljedice za svakodnevni život, ali i za poslovanje svih vrsta organizacija (poslovnih, civilnih, javnih) u koprivničkom kraju.
Što možemo poduzeti?
Prije svega, možemo poduzeti aktivnosti za ublažavanje klimatskih promjena, kao što je
vidljivo na slici 2.
Slika 2. Ublažavanje klimatskih promjena
Uz aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena, iznimno je važno bez odgađanja i na sve moguće načine, informirati i čim više osvijestiti sve sektora društva (poslovni, civilni, javni) o drastičnim promjenama klime i rastućim fizičkim rizicima klimatskih promjena za svakodnevni život i poslovanje.
Pritom se u prvom koraku preporuča naglasak staviti na akutne fizičke rizike klimatskih promjena koji proizlaze iz konkretnih događaja, posebno događaja povezanih s vremenom, kao što su olujna nevremena, orkanski vjetrovi, jake tuče, izrazito pljuskovite oborine, poplave, kasni proljetni mrazovi, toplinski valovi, suše i požari. U drugom koraku se preporuča pažnju usmjeriti na kronične fizičke rizike klimatskih promjena koji proizlaze iz dugoročnijih promjena klime, kao što su promjene temperature, povećanje razine mora, smanjena dostupnost vode, gubitak biološke raznolikosti, promjene u produktivnosti zemljišta i tla.
Možemo li se pripremati za buduće ekstremne klimatske i vremenske događaje? Ako da, kako?
Za buduće ekstremne klimatske i vremenske događaje možemo se pripremati poduzimanjem aktivnosti za prilagodbu klimatskim promjenama, kao što je vidljivo na slici 3.
Slika 3. Prilagodba klimatskim promjenama
Tako primjerice na poljoprivrednim površinama u Koprivnici i okolici za uzgoj različitih poljoprivrednih kultura (poput žitarica, povrća i voća) možemo predvidjeti pojavu nekih štetnih učinaka i posljedica klimatskih promjena: olujnih nevremena, orkanskih vjetrova, jakih tuča, izrazito pljuskovitih oborina, poplava, kasnih proljetnih mrazova, toplinskih valova i suša.
Sukladno takvim predviđanjima možemo poduzeti odgovarajuće mjere za sprječavanje (npr. protugradne mreže, sustavi protiv smrzavanja) ili smanjivanje štete (npr. sustavi za odvodnju i navodnjavanje) koju štetni učinci klimatskih promjena mogu prouzročiti.
Što ako ne poduzmemo ništa?
Osamnaest dosad najtoplijih godina zabilježeno je u posljednja dva desetljeća. U navedenom razdoblju klimatske promjene su uzrokovale brojne negativne učinke i posljedice u svim dijelovima svijeta, naročito kroz porast temperature zraka te povećanje broja i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja.
Europski parlament je kao vrhovno tijelo Europske unije i svih zemalja članica još 28. 11. 2019. proglasio klimatsku krizu u Europi i svijetu.
Ako ne poduzmemo ništa, možemo se jedino pouzdati u planetarnu sreću i naivno vjerovati da će negativni učinci i posljedice klimatskih promjena vješto zaobilaziti Koprivnicu i okolicu u kojoj mi živimo i radimo.
