Najbolje bi bilo kad bi se zgrada nalazila blizu autobusnog i željezničkog kolodvora, zbog lakše dostupnosti – objasnila je Marija Mraz te dodala da ih zanima bivša Upravna zgrada Podravskog gospodarstva u Kolodvorskoj ulici, koju je prije par godina zahvatio požar, ali to su za sada samo želje.
Koprivnica bi uskoro mogla dobiti hostel koji bi u potpunosti bio prilagođen osobama s invaliditetom, no i svi drugi gosti ostvarili bi jeftinija noćenja.
– Već neko vrijeme na veliko radimo na tom projektu, ali sve je to zakonski i administrativno zahtjevno te smo još na pripremama papirologije – rekla nam je Marija Mraz, predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Bolje sutra i začetnica ove ideje.
Naime, članovi udruge često putuju na radionice, seminare i kongrese u druge krajeve lijepe naše te i u inozemstvo.
– Nakon jednog takvog seminara, zapitala sam se zašto ne bi drugi mogli dolaziti kod nas. Evo u veljači nam dolazi 60 ljudi u sklopu projekta Alpe-Adria i ja zaista ne znam gdje bi ih smjestila – kaže M. Mraz.
Napominje da kada bi imali hostel, mogli bi na taj način doprinijeti razvoju turizma, jer bi članovi ovakvih i sličnih udruga bili česti sudionici seminara i edukacija u organizaciji udruge Bolje sutra, ali i u sklopu raznih drugih projekata.
– Tako bi mogli ovdje ostati na proputovanju pet, šest dana, a i svi bi drugi gosti mogli jeftino noćiti – kaže M. Mraz.
Hostel bi, prema planu, trebao imati najmanje deset soba te veću dvoranu za seminare.
Napomenula je da sigurnu lokaciju još nemaju, no da bi takva zgrada morala biti na prometnom čvorištu.
– Najbolje bi bilo kad bi se zgrada nalazila blizu autobusnog i željezničkog kolodvora, zbog lakše dostupnosti – objasnila je ona te dodala da ih zanima bivša Upravna zgrada Podravskog gospodarstva u Kolodvorskoj ulici, koju je prije par godina zahvatio požar, ali to su za sada samo želje.
– Primjerice, u Sloveniji, takav se kompleks nalazi u napuštenoj tvornici koja je u potpunosti adaptirana i sve to odlično funkcionira – priča M. Mraz.
U hostelu, čiju gradnju planiraju novcem iz EU fondova, državnog proračuna i uz potporu lokalne zajednice, za početak bi se zaposlilo desetero ljudi.
– Dio zaposlenika bile bi osobe s invaliditetom, što bi im olakšalo pronalaženje posla – objašnjava ona.
Iako je sve tek u pripremama, od projekta, kaže, unatoč birokracijskim zavrzlamama ne namjeravaju odustati, jer su svjesni da bi dugoročno donio boljitak cijeloj zajednici.
