Knjižnica i čitaonica Fran Galović obilježila je 15. obljetnicu kontinuiranog pružanja usluge koja je slijepima i slabovidnima u Koprivničko-križevačkoj županiji promijenila život i omogućila im korištenje knjižnice s ponudom njima prilagođene građe za čitanje, kao i prilagođenom informatičkom opremom.
Na današnjoj konferenciji za medije, na kojoj je predstavljena njezina tradicija i najavljen predstojeći stručni skup, uz predstavnike Knjižnice, ravnatelja Karla Galinca i knjižničarsku savjetnicu Dijanu Sabolović Krajinu sudjelovale su i predstavnice Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije Vesna Babić i Nina Šešić Mežnarić.
Usluga je pokrenuta 2006. godine u suradnji s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije i financirana sredstvima Europske unije, kao pionirski model ostalim knjižnicama u Hrvatskoj u podizanju kvalitete socijalnih usluga u lokalnim zajednicama.
Knjižničarska savjetnica i koordinatorica usluge za slijepe i slabovidne u knjižnici Dijana Sabolović Krajina napomenula je kako je to, tada, bio jedan od rijetkih, ako ne i prvi projekt kod nas, koji je financirala EU u knjižnicama.
– U proteklih 15 godina mijenjali su se oblici osnovnih postavki ove usluge koji su nam omogućili da bude održiva i da traje sve do danas. Prije svega, to su zvučne knjige koje koriste osobe koje ne mogu čitati papirni tisak. Zahvaljujući suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe u Zagrebu, uspjeli smo do danas nabavljati zvučne knjige – kazala je.
Od tada je slijepim i slabovidnim osobama omogućeno uključivanje u knjižnicu lokalne zajednice posudbom prilagođene knjižnične građe.
– Naglasak je bio na integraciji, dakle na povezivanju onih koji imaju teškoće čitanja te ostalih građana bez teškoća. U fokusu nam je ostala senzibilizacija da knjižnica treba biti dostupna svima. Vrlo važna aktivnost je i edukacija knjižničara, jer smo nabavili najnoviju asistivnu tehnologiju: produktor zvuka i povećalo – pojasnila je Sabolović Krajina.
Tijekom proteklih godina, Knjižnica je uslugu razvijala i širila, ne samo među slijepim i slabovidnim osobama, nego i drugim potrebitim skupinama osoba s teškoćama čitanja.
– Prvenstveno su to djeca i mladi s disleksijom, intelektualnim teškoćama i socijalno deprivirana romska djeca. Cilj nam je doprijeti do starijih kojih je sve više, a imaju teškoće, jer zbog dobi gube sposobnost vida, ali isto tako i dalje naglašavati da knjižnice trebaju biti širom dostupna mjesta za sve građane – istakla je.
Vesna Babić, korisnica usluge, te tadašnja tajnica Udruge slijepih bila je uključena u implementaciju usluge.
– Potaknuli smo tada članove da koriste prostor knjižnice, opremu i knjige. U Udruzi već sedam godina djeluje čitateljski klub Šišmiš, dakle od 2014. godine, jer se prepoznalo da slijepe osobe vole čitati. Tu smo surađivali sa čitateljskim klubom Knjižnice, zatim s knjižnicama u Đurđevcu i Križevcima – kazala je.
Osim posudbe zvučnih knjiga, publikacija na uvećanom tisku te knjiga i slikovnica s prilagođenim sadržajem, knjižnica nabavlja pomagala za one koji nisu u mogućnosti sami ih kupiti, ili one koji se žele s njima upoznati prije kupnje. To je tzv. asistivna tehnologija ili specifična informacijsko-komunikacijska oprema, odnosno reproduktor zvuka u koji stane puno zvučnih knjiga te povećalo veličine mobitela, koja se također modernizirala tijekom godina.
Stručna suradnica za programe u Udruzi slijepih Koprivničko-križevačke županije Nina Šešić Mežnarić kazala je da svoje članove potiču na čitanje, ali i pristup literaturi na, možda, drugačiji način, i međusobnu interakciju.
Osim nabave pomagala za osobe s teškoćama čitanja, Knjižnica organizira Stručni skup nacionalnog karaktera s međunarodnim sudjelovanjem, pod nazivom Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive. Četvrti po redu, održat će se online putem, u petak, 5. studenog.
– Bit će 11 izlaganja, dvije stručnjakinje dolaze iz međunarodne organizacije knjižničara, iz SAD-a i Finske, dakle, svjetski priznati stručnjaci. Ostalih devet su domaća: predavačice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, iz Hrvatske knjižnice za slijepe u Zagrebu te Hrvatskog knjižničarskog društva, a u drugom dijelu bit će prikazani primjeri pozitivne prakse narodnih i specijalnih knjižnica – kazala je Sabolović Krajina.
Suorganizatori ovog, kao i prethodnih stručnih skupova, su dugogodišnji partneri koprivničke knjižnice – Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije, Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu i Komisija za knjižnične usluge osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva.
Predstavljen je i posebno za ovu obljetnicu snimljen promotivni video Knjižnice – prijateljska mjesta za čitanje.
