Povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti u Zagrebu je održan stručni skup pod nazivom ”Rana pismenosti i poteškoće u čitanju”. Organizator ovog skupa bilo je Hrvatsko čitateljsko društvo, a povod za ovu tematiku je činjenica da gotovo svaka peta odrasla osoba u Europi ima poteškoća u čitanju i pisanju što im otežava socijalizaciju u najširem smislu, ograničava sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu te pronalaženje posla. Stručnim skupom ujedno je obilježena i 20. obljetnica djelovanja Hrvatskog čitateljskog društva.
Nakon uvodnih riječi predsjednice Hrvatskog čitateljskog društva Kristine Čunović uslijedilo je izlaganje dr. sc. Danka Plevnika Analogno čitanje u digitalnom dobu u kojem uspoređuje čitanje digitalne i tiskane knjige osvrćući se na mnoge izjave poznatih osoba o knjigama i čitanju.
Mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina govorila je o počecima i razvoju Hrvatskog čitateljskog društva čija je bila i predsjednica deset godina (1996. – 2006.). U tom razdoblju sjedište društva bilo je u koprivničkoj knjižnici, a kontinuiranim i dinamičnim radom ova je udruga u veliko doprinijela značaju čitanja i pismenosti u hrvatskom društvu. Ana Sudarević dugogodišnja urednica Hrčka, glasila Hrvatskog čitateljskog društva, u svom izlaganju dala je pregled 50 brojeva Hrčka te 10 godina fotografskog natječaja „Smiješak… čitajte!” koji se provodi svakog ljeta od lipnja do rujna. Izložene su brojne kreativne fotografije na kojima su zabilježeni trenuci uz i s knjigom.
Predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva Kristina Čunović govorila je o programima Hrvatskog čitateljskog društva u cilju promicanja pismenosti od najranije dobi. Projektom „Čitajmo im od najranije dobi” nastojalo se educirati što veći broj odgajatelja i roditelja o važnosti čitanja djeci od rođenja. Društvo je u partnerstvu s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Hrvatskim društvom pedijatara, Hrvatskim logopedskim društvom i Hrvatskom udrugom istraživača dječje književnosti 2013. pokrenulo kampanju za poticanje čitanja naglas djeci od rođenja „Čitaj mi!” (dostupno na www.citajmi.info).
U drugom dijelu skupa prof. dr. sc. Mirjana Lenček u svom predavanju „Rana pismenost: roditelji – odgojitelji – poticatelji” naglasila je da društvo koje teži napretku treba uložiti u rani razvoj i ranu pismenost. Za poticanje čitanja važno je od što ranije dobi čitati djeci, ali i razgovarati s djecom tijekom čitanja, pokazivati pojedina slova i imenovati ih, spajati slovo s glasom, ponuditi djeci rimu. Najproduktivniji period je dob od 0 do 5 godina. Mnogi roditelji čitaju djeci prilikom odlaska na spavanje međutim ta aktivnost je dobra da umiri dijete prije spavanja, ali ne koristi poticanju pismenosti.
Drahomira Cupar u svom izlaganju o utjecaju čitanja slikovnica na razvoj dječjeg jezika istaknula je kako čitanje naglas djetetu pospješuje budući uspjeh djeteta. Djeca kojoj se čita, povezuju čitanje s užitkom, stvaraju temeljna znanja, izgrađuju „knjiški” vokabular, ugledaju se na svoj uzor u čitanju.
Danijela Petrić iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” Koprivnica predstavila je programe kojima Knjižnica potiče ranu pismenost: Knjige za bebe, program koji knjižnica provodi od 1999. godine u suradnji s Općom bolnicom „Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica, Male knjižnice u pedijatrijskim ordinacijama i Pričaonice za bebe i malu djecu. Prof. dr. sc. Dragica Haramija s Univerziteta u Mariboru predstavila je slovenski projekt Bralna značka osnovan još 1961. godine. U svom predavanju osvrnula se na provođenje projekta u predškolama. Odgojitelji u svojim skupinama su mentori čitanja, a popise kvalitetnih slikovnica pripremaju knjižničari. U projekt je uključeno 5.600 djece, više od 500 mentora čitatelja i cijela mreža knjižnica.
U zaključcima skupa istaknuto je kako je potrebna veća suradnja predškolskih ustanova i knjižnica, a najbolji put, za sada dok još ne postoje projekti na nacionalnoj razini, je da se ustanove povežu na lokalnoj razini u cilju unapređenja rane pismenosti.