Kako bi se poštivali rokovi i dospijeća vezana uz projekt Aglomeracije, na kojem se radi punom parom uzduž Koprivnice i okolnih općina, Koprivničke vode primorane su se zadužiti za nešto više od 15 milijuna kuna, odnosno oko dva milijuna eura. Naime, direktor Zdravko Petras poslao je prema Gradu Koprivnici zahtjev za suglasnost za dugoročni kredit, a o toj odluci o zaduženju trgovačkog društva raspravljalo se danas i na sjednici gradskog vijeća.
Naime, projekt Aglomeracije najveći je vodno-komunalni ikad na području naše županije, težak je 513 milijuna kuna s PDV-om, prihvatljivi troškovi bez PDV-a su 410 milijuna kuna, s time da bespovratna EU sredstva iz Kohezijskog fonda iznose gotovo 284 milijuna kuna. Nešto više od 46 milijuna kuna pokrivaju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Hrvatske vode, dok ostatak od 33,7 milijuna otpada na lokalni dio. Taj lokalni dio odnosi se na Koprivničke vode i šest okolnih općina, koliko ih je u projektu (Drnje, Đelekovec, Hlebine, Peteranec, Rasinja i Koprivnički Bregi).
Najviše otpada na Koprivničke vode – 18,2 milijuna kuna, na Drnje 4,2 milijuna, Rasinju 3,4 milijuna, Peteranec 2,9 milijuna, na Đelekovec i Hlebine oko 2,5 milijuna, a najmanje na Koprivničke Brege, tek oko 57 tisuća kuna.
Općine se ne mogu zadužiti za nešto što nije njihovo vlasništvo
Međutim, nakon provedenih postupaka javne nabave, ukupan iznos investicije bez PDV-a skočio je s 410 milijuna kuna na 440 milijuna kuna pa se automatski povećao i dio lokalnog dijela investicije za otprilike tri milijuna kuna i sad iznosi 36,7 milijuna. Ipak, taj skok cijene nije i razlog ovog zaduživanja, u koje se ide uglavnom zbog okolnih općina.
Naime, sukladno ugovoru o bespovratnim sredstvima, KC vode dužne su uplatiti sredstva na račun Hrvatskih voda, nakon čega ih potražuju nazad od općina, no kako se slučajno ne bi dogodilo da u trenutku dospijeća KC vode nemaju raspoloživa sredstva na žiro računu potrebno je kreditno zaduženje. To nam je pojasnio i Zdravko Petras.
– Treba odmah reći da su to čisto namjenska sredstva, koja se ne koriste za poslovanje KC voda ili tako nešto. Radovi se izvode po općinama, već je oko 50 posto trasa i napravljeno, ali izgrađeni vodovodi i kanalizacije po tim općinama su vlasništvo KC voda, a sukladno tome općine se ne mogu kreditno zadužiti za nešto što nije njihovo vlasništvo. Ovo sve što se sada događa je ranije dogovoreno i jedini je model bio da mi to preuzmemo na sebe, a općine su se ugovorom obvezale vratiti glavnicu i kamatu – pojasnio je Petras.
Bez sredstva na računu smatrat će nas neozbiljnima i neće nam plaćati
Kako nam je rekao, osobno je vrlo optimističan da tih 15 milijuna kuna neće ni koristiti.
– Mi ne dižemo ništa već ćemo od banke koristiti po potrebi. To je čisto proceduralna stvar, jer mi moramo imati sredstva na računu. Ako ih nemamo da platimo tih 8,2 posto, koliko se odnosi na lokalni dio, Hrvatske vode i Ministarstvo nam neće plaćati dalje, jer će nas smatrati neozbiljnima. Dakle, to nije kredit za poslovanje, mi imamo zasebni račun, kontroliran od strane EU i Hrvatskih voda. Oni znaju kako mi stojimo s računom i moramo ga napuniti da bismo mogli platiti. To da ćemo se zaduživati je najcrnji scenarij, no treba biti svjestan da se radi puno toga, cijene idu do 15, 20 milijuna kuna mjesečno i isfinancirati tih 8,2 posto nije mala stvar – zaključio je Petras u razgovoru.
Sličnu stvar pokušao je na vijeću oporbenim vijećnicima, koji su izrazili nezadovoljstvo ovim zaduživanjem, pojasniti i gradonačelnik Mišel Jakšić.
– Kako stvari stoje, prateći tijek Aglomeracije i troškovnu komponentu koju moramo iznijeti, taj kredit vrlo vjerojatno neće biti korišten za potrebe Grada Koprivnice. Znamo da su partneri u projektu okolne općine, a malo njih ima kapacitet da odjednom može iznijeti jedan, dva ili tri milijuna kuna iz svog proračuna na bazi jedne godine. U konzultaciji s načelnicima, voditelj projekta i investitor, odnosno Koprivničke vode idu u zaduživanje, gdje će im općine u razradi po godinama vraćati one anuitete koji se tiču radova na području njihovih općina – pojasnio je Jakšić.
Odluka je na kraju prihvaćena s 12 glasova za i šest neutralnih.
Inače, najpovoljniji kredit s počekom na dvije godine i rokom otplate na pet godina ponudila je PBZ. Na glavnicu od dva milijuna eura, kamata iznosi nešto više od 106 tisuća eura, odnosno gledajući kune, na glavnicu od 15 milijuna kuna kamate iznose oko 840 tisuća kuna.
