Nedavno je održan još jedan D fest – festival hrvatskih digitalizacijskih projekata i po dvanaesti put okupio je pojedince hrvatskih baštinskih ustanova – muzeja, knjižnica, arhiva i poduzeća koja s njima surađuju kako bi razmijenili znanja i iskustva s digitalizacijom građe i razvojem digitalnih sustava, programa i proizvoda.
Koprivnicu je drugi dan festivala predstavila Maša Zamljačanec iz Muzeja. Tog petka, 5. svibnja, program je donio blok predavanja o dvjema aktualnim temama – razvoju umjetne inteligencije koja svoju primjenu nalazi i u područjima kulture i znanosti te građanskoj znanosti kojom se može još više publici približiti kulturu i baštinu općenito.
U drugom bloku je otvoren je prostor i za druge zanimljive teme poput korištenja digitalne građe u projektima digitalnog pripovijedanja, provedbe projekata razvoja publike i projekata kojima se podržavaju ciljevi građanske znanosti, a u okviru njega je predstavljen program Skriveno lice Koprivnice koji se od prošlog ljeta provodi u našem gradu na raznim lokacijama.
Prisjetimo se SLK je interdisciplinarni edukacijsko-izložbeni projekt koji se odvija u koprivničkim kvartovima. Stanovnici su pozvani da podijele sjećanja, donesu predmete i fotografije za koje misle da su važni za povijest kvarta i grada, intervjui se snimaju (zvuk i video), a nakon toga se priče uređuju i predstavljaju na web stranici Skriveno lice Koprivnice. Tako stanovnici Koprivnice koji to žele mogu postati dio digitalnog muzeja grada. Od prikupljenih priča, predmeta, audio i video materijala ovaj će program stvoriti svojevrsni arhiv svakodnevnog života koji će se u budućnosti moći pretraživati i proširivati i tako postati kontinuirani proces s naglaskom na kulturnoj baštini kao temi i novim medijima kao kanalu komunikacije kojim sudjelujemo u životu zajednice, dokumentiranjem okoline i učenjem o kulturnom nasljeđu.
Od ostalih izlaganja drugog dana D festa može se istaknuti korištenje novih tehnologija u razvoju digitalizacije građe, poput primjene 3D digitalizacije u kontekstu restauracije i očuvanja građe te korištenja umjetne inteligencije u upravljanju i korištenju digitalne građe. Novija saznanja u području umjetne inteligencije potiču primjenu takvih alata u području upravljanja digitalnom građom, ali i otvaraju pitanja etičnosti i autorstva te zaštite javnog interesa u kontekstu izrade novih digitalnih sadržaja.
Program je okupio oko 140 stručnjaka, a uz razgovore, susrete, upoznavanje i razmjenu iskustva ponudio je i razgled Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i izložbu postera koji su tijekom drugog dana i predstavljeni publici. Muzej je pokazao još jednom kako želi učiti i doprinositi edukaciji i osnaživanju u korištenju digitalne građe te se suočavati s izazovima na najbolji mogući način.
