Vozača koji je radio u Zavodu za hitnu Koprivničko-križevačke županije, a dobio je otkaz jer je sanitetom prebrzo vozio pacijente u Zagreb – njegov će poslodavac morati vratiti na posao. On je, kako doznajemo, tužio Zavod za hitnu, a Sud je nepravomoćno odlučio kako se otkaz poništava, da radni odnos nije prestao, da ga moraju odmah vratiti na radno mjesto te da su mu dužni isplatiti plaću od ožujka 2023. do povratka na posao. Inače, radi se o 2126 eura bruto. Također, moraju platiti i troškove postupka 625 eura.
On je u tužbi naveo kako je radio u Zavodu do ožujka 2024. godine kao vozač saniteta. Radni odnos, tvrdio je, prestao mu je 14. ožujka, a već dan kasnije tražio je zaštitu svojih prava. Tek su mu, kaže, dopisom 27. ožujka kazali da mu neće “udovoljiti”.
Je li brzina razlog za otkaz?
– Uručili su mi otkaz zbog “osobito teške povrede radnog odnosa”, a s tim se složilo čak i Radničko vijeće. Nisu uopće razmotrili da sam kod značajnog prekoračenja brzine u vozilu
saniteta prevozio teško bolesne pacijente. Čak četiri su bila onkološka – naveo je, dok su u Zavodu istaknuli kako se nije radilo o hitnom prijevozu, već planiranom sanitetskom prijevozu tijekom kojeg nikakvo prekoračenje brzine nije dozvoljeno.
– Pa mi smo odgovorni za siguran prijevoz pacijenata čije je zdravstveno stanje već ionako narušeno, a vozač je upoznat s prirodom posla i zna da ne prevozi robu već ljude. Ne možemo prihvatiti stav da tu nema teške povrede radne obveze ako nije nastala nikakva šteta. Što, to znači da bi vozač smio voziti pacijente kao da su “stvar”, kao da nisu živi i bolesni ljudi, pa tek ako radi brzine počini prometnu nesreću u kojoj bi netko stradao, tek onda bi Zavod imao opravdan razlog za otkaz? – pitali su se poslodavci.
Inače, tvrdili su kako on nije brzao samo tog 28. veljače 2024., nego učestalo na autocesti, ali i u naseljenim mjestima te je usmeno upozoravan od strane voditelja voznog parka. Tog dana vozio je 155 kilometara na sat, na autocesti gdje je ograničenje 130.
– U članku 80. Pravilnika o radu nije navedeno da je prekoračenje brzine osobito teška povreda radnog odnosa, navedeno je da jest osobito teška povreda radnog odnosa učestalo kršenje pravila rada, a kao što je vidljivo iz priloženih dokaza, tužitelj je učestalo dovodio u opasnost sigurnost pacijenata – dodali su u svoju obranu i dovršili kako je već ranije dobio opomenu zbog skrivljenog ponašanja, što znači da se radi o inače problematičnom radniku koji je od dana zasnivanja radnog odnosa činio i druge povrede radnog odnosa.
Vozio čak i 170?
Djelatnici Zavoda, pogotovo sestre koje su se vozile s njim potvrdile su kako se često vozio brzo i kako s njim nisu bile u dobrim odnosima. Jedna od njih kazala je i kako nije primjetila da se i drugi voze brzo kao što se branio otpušteni radnik. No, rekla je i da se drugi vozači nisu žalili na njegovu vožnju, koliko mu je poznato. Jedna od njih je pak rekla da je jedno vrijeme vozio i 170, iako je rekao da misli da kočnice baš ne rade dobro. Druge su pak djelatnice rekle da su radile s njim i da se nisu osjećale nesigurno.
– Sud smatra da nepoštivanje brzine nije toliko osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa te da bi u konkretnom slučaju bila primjerenija sankcija za tužitelja bila usmena ili pismena opomena kao upozorenje, a koja je izostala prije davanja izvanrednog otkaza ugovora o radu i da ga je potrebno vratiti na radno mjesto vozača saniteta – odluka je Suda.
