Kako bi uljepšali vizuru u samom centru grada, Grad Križevci krenuo je s izradom murala na kojem će biti predstavljeni znameniti Križevčani.
Osim što će se na ovaj način dati doprinos znamenitim Križevčanima, mural će služiti i promociji grada. Tako će se na muralu naći Nina Vavra, Marijan Detoni, Marcel Kiepach, Dragutin Novak i Magda Logomer Herucina.
Nina Vavra bila je jedna od najistaknutijih hrvatskih glumica prve polovice 20. stoljeća. Galerija njenih uloga kretala se u širokom rasponu od klasične tragedije do suvremene drame. Najbolja ostvarenja imala je kao Eshilova Kasandra, Sofoklova Elektra i Antigona, Euripidova Andromaha i Hekuba, Racineova Fedra i dr. Bila je i prevoditeljica te je s češkog i njemačkog prevela oko 50 dramskih djela. Bavila se i spisateljstvom, objavljivala je prozu prožetu ilirskim idejama pod pseudonimom Ylajali i napisala je dramu Dolazak Hrvata 1907. Od filmskih uradaka glumila je u igranim filmovima Matija Gubec i Vragoljanka.
Marijan Detoni višestruko je nagrađivani hrvatski slikar i grafičar. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje se kasnije zaposlio kao profesor. Poznat je po slikama socijalne i zavičajne tematike, pejsažima, te grafičkim mapama ratne tematike. Kasnija djela obilježena su intimnim maštanjima i nostalgičnim vizijama dalekih svjetova djetinjstva.
Marcel pl. Kiepach bio je izumitelj i često nazivan čudom od djeteta. U dobi od 16 godina patentirao je prvi brodski kompas na čiji rad ne mogu utjecati magnetske sile niti magnetske mase u blizini. Patentirao je prvi dinamo za rasvjetu vozila i strujni prekidač na principu strujnog tlaka za rendgen. Radio je i na raznim drugim područjima mehanike i elektronike, a preminuo je u 21. godini života na ruskoj fronti za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Dragutin Novak davne 1910. godine bio je prvi u Hrvatskoj koji je poletio avionom konstruktora Slavoljuba Penkale te tako ostao zapamćen kao prvi hrvatski pilot. Prvi je školovani hrvatski avijatičar. Za svoje pilotske zasluge dobio je Zlatnu medalju za hrabrost, Srebrnu medalju prve klase, titulu Feldpilota i Križ s vijencem. U gradu je bio strojar u Munjari, a vozio je i autobus-taksi od željezničkoga kolodvora do gornjeg grada i nazad.
Magda Logomer Herucina bila je posljednja žena optužena kao vještica, i prva koja je tih optužbi oslobođena. Protiv nje je 1757. godine podignuta optužnica zbog zločina čaranja i magije, no kraljica i carica Marija Terezija oslobodila ju je svake optužbe i pod posebnom zaštitom vratila u Križevce. Njezina životna priča i sudbina poslužila je za inspiraciju Mariji Jurić Zagorki u pisanju romana Grička vještica. Magda je tako postala Zagorkina besmrtna junakinja Kontesa Nera.
