Večeras je u Križevcima održana 21. po redu sjednica Gradskog vijeća na kojoj se raspravljalo o čak 25 točaka dnevnog reda. Najviše rasprave izazvalo je izvješće o radu Križevačkog poduzetničkog centra te osnivanje trgovačkog društva Križevci energija u vlasništvu Grada, kao i odluka o dodjeli kapitalne pomoći u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini tom poduzeću.
O čemu se točno radi, objasnio je gradonačelnik Mario Rajn.
– Zamišljeno je da se preko tog poduzeća vrši investicija u veliku fotonaponsku elektranu na Trsteniku, na tlu, priključne snage 4,9 megavata. Nakon osnivanja, za direktora, što se već spominje u javnosti, bila bi prijedlog direktorica Križevačkog poduzetničkog centra kao volonterka, budući da je pri osnivanju apsolutni cilj i po unošenju nefinancijske imovine u društvo to isto poduzeće dokapitalizirati, kroz javni poziv za ulaganjem energetskih zadruga građana, kao što je to tekovina na zapadu. Cilj je proizvodnja 6000 megavatsati električne energije godišnje – objasnio je gradonačelnik Rajn i dodao kako se ide prema d.o.o.-u jer je dugoročni cilj dijeljenje električne energije na dionike koji su uložili unutra.
– Nefinancijska imovina je zapravo svo ulaganje u projektnu dokumentaciju još 2022., a kroz suradnju s građanima bit ćemo jedinstveni. Prema troškovniku, za realizaciju projekta bez baterijskog sustava treba oko tri milijuna eura – dodao je Rajn.
Vijećnika Zorana Hrga zanimalo je do kojeg će udjela ići vlasništvo Grada ako će jedini ulagati u elektranu i zašto onda Grad ne ostane jedini vlasnik.
– Mi ćemo osnovati firmu pa je onda rasprodati – kazao je Hrg.
Cilj je ostati ispod 25 posto udjela, objasnio je Rajn, što je granica mogućnosti prijave dodatnih projekata na fondove, prvenstveno baterijskih sustava.
– Mogli bismo i sami to financirati, ali projekt nije isključivo motiviran financijama. Kad bi Grad ostao jedini vlasnik, koncept energetske zajednice ne bi zaživio. Ovo je na tragu građanske energije kakvu propagira Europska komisija – dodao je Rajn.
Vijećnik Denis Maksić pitao je kako će građani ulagati i kakvu korist imati od društva, koji je rizik ulaganja, kako će on kao građanin, ako uđe u društvo i odluči izaći, profitirati članstvom.
– Kad vidim ovakve megaplanove, pitam se koji je interes Grada za nečim takvim. U ovom trenutku ne vidim interes Grada za bilo kakvim poduzećem takvog tipa, a posebno ne na način da Grad poslije teži da ima manje od 25 posto udjela. Ako idemo osnivati poduzeće, onda Grad mora biti vlasnik. Ovo je divno za nekoga za koga se to priprema. Imamo zemljište, dozvole, mjesto, i idemo osnovati poduzeće u kojem će neki ljudi koji se već znaju, ući unutra, uzeti našu imovinu i raspolagati time. To nije racionalno raspolaganje gradskim novcem. Već godinama pričate o velikim projektima, a nitko ih ne realizira osim države. Zašto to zemljište ne prodamo, uprihodimo, izgradimo vrtić kad djeca nemaju kuda u vrtić – kazao je Ivan Majdak.
– Nećemo to prodati nikome niti možemo jer je to treća vodozaštitna zona. Ovo će biti poduzeće otvoreno za investicije građana, a omogućit će se građanima u stanovima da malom investicijom imaju dio proizvedene električne energije. Zemljište i prostor ostaju u gradskom vlasništvu – objasnio je Rajn.
Majdak mu je replicirao kako priča neistine i kako će ti paneli zagađivati tu vodozaštitnu zonu ako se dogodi kakva havarija. Rok im je 25 godina i za to vrijeme morat ćete zbrinjavati te panele, rekao je.
Vijećnik Zoran Hrg pitao je možemo li društvenim ugovorom ograničiti postotak vlasništva, što mu je potvrđeno da će se poštovati. Rajn je također kazao kako je za projekt bilo potrebno ishoditi potvrdu o utjecaju zahvata na okoliš, i kako Majdak ne treba brinuti jer je struka rekla da neće štetiti.
Vijećnik Sirovec pitao je za vremenski okvir same firme i što ako projekt na kraju ne bude isplativ.
– Paneli rekordno jeftini, a cilj je provesti javni poziv do jeseni i provesti dokapitalizaciju i onda krenuti u investiciju. Kako će se raspolagati proizvedenom energijom, modeli se trenutno razmatraju, i o tome će odlučivati budući suvlasnici. Postoji mogućnost razmjene električne energije kad se Hrvatska uskladi s Europskom komisijom – kazao je Rajn.
Siniša Španić pitao je za daljnje korake vezane uz osnivanje, društveni ugovor i dokapitalizaciju, a Sirovec što ako ne uspije dokapitalizacija, hoće li Grad biti spreman dati taj dio da ne propadne projekt.
– Da, to je prvenstveni backup plan, ako dođe do najcrnjeg scenarija. No, nismo razmatrali takve scenarije – zaključio je Rajn.
Maksić je kazao kako su u sve zapravo površno upućeni. Društvom će upravljati skupština i uprava. Ali, tko može biti član uprave i skupštine?
– Grad zasad jedini vlasnik i osnivač, a društvenim ugovorom će se definirati udjeli i udjelničari – kazao je pročelnik Biškup.
Na kraju su obje odluke prihvaćene s 12 glasova za, jednim protiv te pet suzdržanih.
