Muzejski fundusi stvaraju se godinama, desetljećima, a dug je put pred muzealcima da ih se nakon stručne obrade predstavi javnosti kao civilizacijski doseg određenog povijesnog razdoblja. Tome često prethodi vrijeme prikupljanja, akviziranja ili istraživanja kojima muzejski predmeti dolaze do svojih matičnih institucija gdje ih se priprema na komunikaciju s posjetiteljem.
Navedeno se zove „tihi muzejski rad“ ili obrada muzejske građe koja čini najodgovorniji posao kustosa, a to je precizno determiniranje svakog predmeta i njegovo uvođenje u inventarne knjige sistematizirane u zbirke prema srodnosti rezultat čega je osnaživanje nacionalne kulturne baštine. Tim se kulturnim dobrom društvo tek potom možemo ponositi i diviti na izložbama, odavajući počast onima koji su ga stvarali i kojima je zahvalno na svemu što danas (ne)svjesno konzumira.
U čitavoj je Europi zadnjih nekoliko tjedana i kultura pogođena nevidljivim neprijateljem COVID-19 koji ju je stavio u karantenu, a u nedjelju je još veća strahota zadesila zagrebačku povijesnu jezgru čija će se materijalna i baštinska šteta zbrajati još danima. Među najpogođenijima su Muzej za umjetnost i obrt te Arheološki muzej u Zagrebu čiju izložbu „Avari i Slaveni južno od Drave“ predviđenu za ovaj tjedan koprivnička javnost nažalost neće imati prilike upoznati.
– Dva prirodna neprijatelja napala su kulturu na način kako se to donedavno nije moglo niti zamisliti. U svemu tome koprivnički muzealci potpuno odgovorno iza zatvorenih vrata svakodnevno vrijedno rade na obradi muzejske građe, pišu radove za buduće publikacije te pripremaju programe za vrijeme kada će se život vratiti u normalu. Bit će to vrijeme oporavka zajednice kada će joj biti potrebno pružiti muzejski sadržaj koji će pripomoći u vraćanju optimizma i stvaranju nove životne energije – poručuju iz Muzeja grada Koprivnice.
