Još samo nekoliko dana dijeli nas od jedne od većih promjena u novijoj hrvatskoj povijesti. Nakon nešto više od 28 godina, uvedena je krajem svibnja 1994. godine, kuna s prvim danom 2023. odlazi u povijest i dolazi nam euro, valuta koja se koristi u većem dijelu Europe.
Hrvati su na to, očito, spremni, barem ako ćemo suditi prema novim kovanicama, koje su diljem pošta i banaka razgrabljene, a hoće li se u njima snaći tek ćemo vidjeti.
S druge strane, mnogi se pitaju što će biti s kunama i lipama, kada one više neće biti u ponudi, a odgovore su ponudili iz HNB-a. Kako kažu, više od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje.
– Papirnate kune su po sastavu 100 posto pamuk. Metalni novac je izrađen od različitih legura. Tri najveća apoena sastoje se od legure bakra, nikla i cinka, srednji apoeni od čelične jezgre obložene mješavinom metala, a dva najniža apoena od aluminija s vrlo malo magnezija. Ukupno je otisnuta jedna milijarda i 570 milijuna komada svih novčanica u vrijednosti od 187 milijardi kuna, a najviše je tiskano apoena od 200 i 100 kuna i na kraju 10 kuna – ističu oni, a prenosi N1.
Navode kako se zbog negativnih okolišnih razloga, odnosno primjesa boje na novčanicama i zaštitnih elemenata, novčanice više ne spaljuju nego usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, nakon čega se koriste kao izolacija u javnim građevinskim radovima. Kovanice će se, pak, prodati kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe.
Za kraj jedna zanimljivost, kada bismo novčanice kune koje će se povući posložili jednu na drugu, visina bi iznosila oko 50 kilometara, odnosno kao šest Mont Everesta.