Pristupom koji uključuje stručnu pomoć u suradnji, realizaciji investicija i kapitalnih projekata te pomoć investitorima u povezivanju s lokalnim i regionalnim institucijama i tvrtkama, omogućili su Ludbregu promišljanje o inovativnim projektima usmjerenima na budućnost, poput Smart Energy City projekta – što je i bilo glavna tema panela Pametni Grad Ludbreg.
Ludbreg, jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj, od svojih je najranijih početaka imao važno prometno i trgovačko značenje. Danas je njegov geoprometni položaj, blizina Zagreba, Slovenije i Mađarske od strateške gospodarske važnosti i za Varaždinsku županiju, što je jedan od preduvjeta za cjelokupni razvoj poduzetništva sjeverozapadne Hrvatske.
Pristupom koji uključuje stručnu pomoć u suradnji, realizaciji investicija i kapitalnih projekata te pomoć investitorima u povezivanju s lokalnim i regionalnim institucijama i tvrtkama, omogućili su Ludbregu promišljanje o inovativnim projektima usmjerenima na budućnost, poput Smart Energy City projekta – što je i bilo glavna tema panela Pametni Grad Ludbreg – uspostavljanje koncepta pametnog grada, održanoj u sklopu Poslovnog uzleta grada Ludbrega, piše Večernji list.
Kao primarni cilj postavljeno je smanjenje troškova i potrošnje energije, potom nadzor i upravljanje proizvodnjom i potrošnjom energije te ostvarivanje energetske samoodrživosti i smanjenja utjecaja na okoliš. Povećanje razine funkcionalnosti grada planira se postići ugradnjom pametnih mjernih uređaja, povećanjem korištenja svih oblika obnovljivih izvora energije te alternativnih rješenja i platformi te uvođenjem eko gradskog prijevoza.
Za Ludbreg i postizanje titule energetski neovisnog zelenog grada gradonačelnik Dubravko Bilić kao najvažniju komponentu ističe važnost osluškivanja potreba građana u skladu s kojima će se razvijati napredne tehnologije.
– Cilj je da grad komunicira izravno sa svima. Prvo trebamo prevladati dječju bolest nezainteresiranosti i uputiti građane da i oni mogu biti korektiv, ali trebaju djelovati u stvarnom vremenu – rekao je Bilić te dodao – Imamo nekoliko izvora financiranja, pri čemu je CEKOM najvažniji, zatim tu su i sredstva ruralnog fonda te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Danas se gotovo niti jedan projekt ne može pokrenuti bez oslanjanja na potporne institucije, a onda se postavlja pitanje treba li grad platiti iz proračuna ili čekati objavu konkretnog natječaja. Kad nešto saniramo vlastitim sredstvima, javnost nas optužuje da smo nesposobni prijaviti se na natječaj. Projekti su spremni, natječaja nema i to je rupa u kojoj smo trenutno zapali.
Danijel Habijan, rukovoditelj HEP-a u Ludbregu smatra da se upravo uštedom energije može bolje planirati i potrošnja korisnika.
– Moramo biti velika potpora poduzetnicima. U posljednjih smo nekoliko godina za povećanje kapaciteta dalekovoda na području grada Ludbrega, s ciljem smanjenja troškova i omogućavanje protoka daleko više energije, uložili između 5 i 7 milijuna kuna – izjavio je Habijan te rekao kako su gradovi koji su se već poveli za ovakvim modelom svi redom imali pozitivna iskustva.
