“Trg-zajednički prostor” naziv je danas održanog okruglog stola na kojem je 15-ak kulturnjaka, predstavnika gradskih institucija, povijesničara, arhitekata i stručnjaka iz drugih područja razgovaralo o budućnem izgledu i funkciji Zrinskog, Florijanskog i Jelačićevog trga te Esterove, Svilarske i drugih ulica u središtu Koprivnice.
Očekivano, konkretnih zaključaka nije bilo, no pokazalo se da je tema vrlo složena i da neće biti lako dogovoriti kako će središte Koprivnice u budućnosti izgledati te tko će se njime smjeti služiti. Dio sugovornika, među kojima je najglasniji bio vlasnik Galerije S i organizator okruglog stola povijesničar umjetnosti Marijan Špoljar zalaže se, naime, za to da se sa Zrinskog trga makne klizalište, Podravski motivi, koncerti i druge manifestacije te da dobije što urbaniji štih, čemu su se suprostavili autori spomenutih događanja.
– Upiti građana o sudbini zapuštenog Zrinskog trga i urbanistički problemi povod su organiziranja okruglog stola. Srećom, Koprivnica nikada nije imala gradonačelnika koji si je postavio spomenik u središtu grada i zahvati na trgu su bili provizorni, pa će obimne promjene za nekoliko godina, kad će ih grad moči financirati, biti lako izvedive. Trenutno taj prostor nema zasluženi tretman, pa imamo događanja koja se vode proščenjarskom i ruralnom sviješću i time mu daju sve samo ne urbani štih. Obilježje koje moramo promijeniti je i, primjerice, novogodišnje i božićno ukrašavanje, jer pokazuje apsolutnu neiventivnost, stereotipnost i ponavljanje iz godine u godinu, dječji ukrasi već treći dan vise kao krpe i slično – rekao je Špoljar.
Krešimir Vrhoci, autor manifestacije Ribolovci svome gradu, je takav opis najvećih događanja na Zrinskom trgu nazvao uvredljivim, jer okupljaju nekoliko tisuća ljudi. Isti stav zastupa i Renato Labazan, direktor koprivničke Turističke zajednice:
– Kritizirate nabrojena događanja, a bili ste dio tima koji je sudjelovao u njihovom osmišljavanju. Klizalište, božićno-novogodišnji sajam i druga događanja nisu posebnost Koprivnice, nego ih se može naći na trgovima svih europskih gradova.
Stavu Vrhocija i Labazana se suprostavila i ravnateljica gradske knjižnice Dijana Sabolović Krajina, koja misli da na Zrinskom trgu ima mjesta samo za urbane sadržaje, no da je u katastrofalnom stanju te da obnova treba zahvatiti i okolne ulice. Podržala ju je Jasmina Markota, tajnica Obrtničke komore, te dodala da je na Zrinskom trgu najmanje sadržaja za mlade.
Rasprava je dobila konstruktivniji tijek kad su se u nju uključili pobornici stava da Koprivnica mora prvo gospodarski ojačati i postati sredina u kojoj je zbog lakog zapošljavanja, razvijenog visokoškolskog obrazovanja i drugih sadržaja poželjna za život, a tek onda da se razmišlja o obnovi središta i sličnim projektima.
– Treba strogo procijeniti koje manifestacije su za Zrinski trg, a koje ne i ne treba biti nerealan pa govoriti da je Podravske motive obišlo 100 tisuća ljudi, Ribolovce svome gradu 30 tisuća i slično, jer je to smiješno i nemoguće – rekao je na kraju rasprave Zlatko Blažeković, nekadašnji prvi čovjek gradske TZ i sadašnji tajnik old timer kluba Biciklin.
Maja Ištvan Krapinec, pročelnica Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, prostornu politiku i ekologiju, naglasila je da je Grad unatoč financijskoj krizi osigurao novac za nastavak izrade obimnijih projekata obnove središta Koprivnice, koja je započeta prije 15-ak godina.
